On podsjeća na historijski kontekst i navodi da je tokom agresije na BiH došlo do “oživljavanja ustaške simbolike” u vojnim i političkim strukturama. Po njegovim riječima, Hrvatska ni nakon rata nije prekinula s tim naslijeđem, već je nastavila normalizaciju krajnje desnice.
Posebno je komentarisao koncert Marka Perkovića Thompsona u julu, gdje je, kako navodi, viđena ustaška simbolika, čuo se pozdrav “Za dom spremni”, a premijer Plenković je, prema njegovim riječima, javno prisustvovao probama. Konstandi smatra da takvi događaji omogućavaju pristašama krajnje desnice da iskažu stavove, uključujući veličanje fašističkih simbola, dok vlada to može predstaviti kao nebitno ili apolitično.
Kao posebno zabrinjavajuće, Konstandi ističe da EU ne koristi mehanizme pritiska prema Hrvatskoj da osigura poštivanje vladavine prava, iako je pozdrav “Za dom spremni” proglašen neustavnim. Napominje da Evropski parlament poziva članice da spriječe poricanje Holokausta i trivializiranje zločina nacista, ali sličnog pritiska prema Hrvatskoj nema, za razliku od slučaja Poljske 2021. godine, kada su reagirali zbog “zona bez LGBT osoba”.
Prema Konstandiju, Hrvatska provodi kampanju protiv liberalne demokratije u BiH, sistemski otežavajući razvoj građanskih i demokratskih normi. On posebno ističe ulaganja Hrvatske u lobiranje kod međunarodnih institucija, uključujući OHR i Evropsko vijeće.
Rezultati tih aktivnosti, kako kaže, uključuju da visoki predstavnik nameće antiliberalne promjene izbornog zakona, što jača poziciju HDZ-a BiH, te da Evropski sud za ljudska prava poništava odluku u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH na osnovu tehničkih detalja.
Na kraju, Konstandi upozorava da je Bosna i Hercegovina u opasnoj situaciji, jer trenutno ne postoji snažna podrška za očuvanje državne stabilnosti, dok Hrvatska i Srbija aktivno lobiraju koristeći retoriku o “kršćanskim vrijednostima”.
(Vijesti.ba)