“Sporazum Osmorke sa HDZ-om je opšte naravi. Ima tri poglavlja o kojima smo govorili više puta – put prema euroatlanskim integracijama, socio-ekonomske reforme i ono što danas ima možda najveću težinu, a to je reforma pravosuđa”, istakao je sinoć u Dnevniku D na FTV-u predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković.
“Detaljan plan i program za dalji rad biće usaglašen prije imenovanja Vlade Federacije i na tome užurbano radimo. Bilo je dodatnih usaglašavanja. Nikšić i ja bili smo u Mostaru na još jednom sastanku. U utorak je zakazan termin za potpisivanje i ono što potpišemo biće dostupno javnosti.”
Kaže da su stavovi Dragana Čovića, HDZ-a, NiP-a, Naše stranke, SDP-a, NES-a, SBiH-a o izmjenama Izbornog zakona nešto što skoro niko nema usaglašeno.
“Ići ćemo ka onim rješenjima koja imaju najveći stepen saglasnosti. Siguran sam da Čović nije spreman da nam isporuči građansku državu jedan čovjek-jedan glas, ali ni mi naravno nismo spremni na neke ustupke koji bi značili dalje produbljivanje etničkih podjela u BiH. Termin legitimno predstavljanje sam po sebi zbunjuje našu javnost. Način na koji ga doživljava Čović ili ja recimo nije isti. Legitiman je predstavnik kojeg ljudi izaberu na zakonitim izborima i nismo išli u te vrste detalja koji mogu unijeti pometnju.”
Pojašnjava da imaju jedno zajedničko rješenje, a to je indirektan izbor u Parlamentu BiH.
“Govorimo o simetričnom rješenju na koje bi trebala pristati i strana iz Republike Srpske. To rješenje zasad, barem između ovih partnera, nema nikakvih nedoumica da se u samom Parlamentu, ali i samom Ustavu ukinu famozni etnički prefiksi po kojima bi svi ljudi u BiH mogli biti kandidati za Predsjendištvo BiH i nemamo ništa protiv da se tad u parlamentima potvrdi ta vrsta imenovanja. Interesantni su prijedlozi Naše stranke o reduciranju nadležnosti Predsjedništva, povećanju nadležnosti Vijeća ministara. Mislim da postoji prvi put dobra volja da se zaista govori bez laganja, bez potpisivanja lažnih sporazuma koji neće biti implementirani.”
Konaković navodi da je po njegovoj mjeri građanska država država u kojoj su etničke vrijednosti zaštićene.
“Ja sam ponosni Bošnjak i želim da živim u državi u kojoj to ne mora biti jedini preduslov da biste ostvarili pravo na neku poziciju. S druge strane, vrlo su nam jasni i precizno su izrečeni stavovi i Čovića i Dodika i Borenovića i Šarovića i Vukanovića i to je ono oko čega se mi ne slažemo. Ja bih volio da živim u zemlji koja ima jednog predsjednika, državnu i lokalnu vlast, koja nema ni kantone ni entitete. U dejtonskom uređenju BiH to definitivno nije moguće ukoliko se svi oko toga ne dogovorimo. Zato, čini mi se, da ćemo mi ići drugim putem. Da ćemo ići u rješavanje primarnih prioriteta i problema oko kojih se možemo dogovarati, te na taj način stvoriti preduslove da se u skorom vremenu bavimo i težim temama.”
Smatra da su zanemarene stvarne potrebe građana i da se stalno ide u konfliktno pregovaranje o temama oko kojih se ne može dogovoriti.
“Ne pristajemo na odvajanje RS-a, ne pristajemo na treći entitet. Čović i Dodik ne pristaju na građansku državu. I možemo mi kao što su naši prethodnici izgubili dodatnih 10 godina, ostvariti sebi neke visoke prihode, možda populizmom obezbijediti glasove, ali to ljudima ništa dobro neće donijeti. Za nas su primarne teme 14 prioriteta koje smo dobili kako bismo išli ka kandidatskom statusu, reforme u zdravstvu, obrazovanju. Ono što ste mogli vidjeti u Sarajevu da funkcioniše. Ovdje ni Naša stranka, SDP i NiP nisu imali slične poglede na mnogo tema. Kad smo stavili one primarne profunkcionisao je sistem i danas lakše govorimo i o stvarima oko kojih se ne slažemo.”
Predsjednik NiP-a naglašava da će sa partnerima razgovarati partnerski.
“Nikakvih ustupaka na štetu države BiH, na štetu naših stvarnih vrijednosti naravno da nema. Ni sa naše ni sa Čovićeve strane. Nema tih famoznih spinova kako isporučujemo nešto što niko nije. To se nikada neće desiti niti mislim da je Čović spreman napraviti iskorake u ovom dijelu uređenja BiH po našoj mjeri. Nikakvih ustupaka na štetu BiH neće nikada biti.”