Jedno od najčešćih pitanja su da li je papa primao platu i koliko novca dobijaju članovi Vatikana.
Papa, uprkos tome što je na čelu Vatikana i najviši autoritet Rimokatoličke crkve, ne dobija platu. Međutim, iako papa zvanično ne prima platu – ima sredstva za lične troškove, kao što su hrana, odjeća i putovanja, kojima upravlja Sveta stolica.
Od svog izbora za poglavara Rimokatoličke crkve 2013. godine, nedavno preminuli papa Franjo je bio skroman. Odbio je čak i da živi u Apostolskoj palati, zvaničnoj rezidenciji pape u Vatikanu, i um¸jesto toga živio je u Santa Marti, znatno skromnijem smještaju.
“Kada mi treba novac da kupim cipele ili nešto slično, odem i zatražim”, dodao je.
Plate zaposlenih u Vatikanu
Nasuprot tome, članovi Vatikana primaju platu. Rimsku kuriju, koja uprava administracijom Katoličke crkve, čine kardinali, biskupi, sveštenici i laici (članovi vjerske grupe koji nisu dio sveštenstva, a zaduženi su da edukuju ljude o vjerskim stvarima poput kršenja i pričesti).
Kardinali, koji zauzimaju važne pozicije u Vatikanu, obično primaju mjesečnu platu u iznosu od oko 5.000 eura. Sveštenička plata, na primjer, kreće se od 1.500 eura do 2.500.
Laici koji obavljaju administrativne, tehničke ili bezbjednosne funkcije imaju plate slične onima koje imaju italijanski državni službenici.
U zavisnosti od njihove odgovornosti i radnog staža, ove plate su između 1.200 i 3.000 eura mjesečno.
Pored ovih plata, postoje i dodatne pogodnosti kao što su mogućnost stanovanja na teritoriji Vatikana po sniženim cijenama, zdravstveno osiguranje i mogućnost kupovine u prodavnicama i supermarketima sa nižim cijenama nego što je uobičajeno u Rimu.
Ova sredstva potiču iz različitih izvora, uključujući i tzv. Petrov novčić (eng. Peter's Pence), godišnje donacije vjernika. Taj novac vjernici uplaćuju kako bi podržali papine dobrotvorne akcije i potrebe Vatikana. Uključeni su i prihodi od turizma, prodaje maraka i prigodnih kovanica, privatnih donacija i upravljanja investicijama.
Papa Franja je 2021. godine naredio smanjenje plata kardinalima i visokim vatikanskim zvaničnicima za 10 odsto, nakon što je ukinuo njihove beneficije vezane za besplatno stanovanje ili stanovanje po sniženoj cijeni.
Ova mera je nastojala da reši finansijsku krizu pogoršanu pandemijom covida 19 i padom prihoda od turizma, pored usklađivanja sa politikom ograničavanja potrošnje.
Papa je prošlog septembra poslao pismo svim kardinalima pozivajući ih da pomognu u smanjenju budžetskog deficita Vatikana. Prema izvještaju koji je u julu objavio italijanski dnevni list “Republika”, ovaj deficit premašio je 83 miliona eura u 2023. godini.
“Sada su potrebni dodatni napori svih nas kako bi se osiguralo da “nulti deficit” ne bude samo teoretski, već i efikasan”, objasnio je tada papa Franjo, prenio je “Kapital”.
Za razliku od nekih njegovih prethodnika, koji su došli na dužnost sa značajnim ličnim naslijeđem, Franjo se isticao jednostavnim životom i prije svog pontifikata.
U Buenos Ajresu je koristio javni prevoz i živio u stanu umjesto u službenoj rezidenciji. Kao papa, on je takođe odbacio upotrebu luksuznih vozila i odlučio se za “Ford Fokus” za svoja putovanja u Rimu.
Portal “Parada” piše da je papa Franjo, u ponedeljak kada je preminuo, imao kod sebe oko 100 dolara, dok je neto vrijednost Vatikana zapanjujuća – od 10 do 15 milijardi dolara, prema procjenama bankara.
Papa Franjo je umro u 89. godini, 21. aprila, a biće sahranjen u subotu.
(Vijesti.ba)