Posljednja isporuka zabilježena je 6. februara, kada je tanker s 69.000 tona LNG-a iz Corpus Christija u Teksasu stigao u južnu kinesku provinciju Fujian. Od tada između dviju zemalja nije bilo novih pošiljki.
Jedan drugi tanker preusmjeren je prema Bangladešu jer nije uspio pristati u Kinu prije uvođenja carine od 15 posto na američki LNG, koja je stupila na snagu 10. februara. Ta carina je u međuvremenu porasla na 49 posto, čime je američki plin postao finansijski neisplativ za kineske kupce.
Ova obustava podsjeća na sličan prekid isporuka tokom prvog mandata sadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je trajao više od godinu dana.
Međutim, posljedice ovog zastoja mogle bi biti dugotrajnije, budući da dodatno jačaju energetske veze između Kine i Rusije, dok se istovremeno dovodi u pitanje opravdanost velikih ulaganja u LNG terminale koji se trenutno grade u SAD-u i Meksiku.
– Ovo će imati dugoročne posljedice. Ne vjerujem da će kineski uvoznici LNG-a ikada više potpisivati nove ugovore s američkim dobavljačima – izjavila je Anne-Sophie Corbeau, stručnjakinja za gas sa Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kina relativno malo uvozi američki LNG. Kineski kupci radije preprodaju američki plin Evropi uz ostvarenje profita. Tokom prošle godine samo 6 posto kineskog LNG-a dolazilo je iz SAD-a, dok je 2021. taj udio iznosio 11 posto.
Ipak, kineske kompanije poput PetroChine i Sinopeca potpisale su 13 dugoročnih ugovora o kupovini LNG-a iz američkih terminala, a neki od njih vrijede do 2049. godine, pokazuju podaci analitičke kompanije Kpler.
Ti dugoročni ugovori bili su ključni za pokretanje velikih LNG projekata u SAD-u.
Početkom ove sedmice, kineski ambasador u Rusiji izjavio je da Kina vjerovatno planira povećati uvoz ruskog LNG-a.
– Znam sigurno da ima mnogo kupaca. Mnogi nas kontaktiraju preko ambasade tražeći pomoć pri uspostavljanju kontakta s ruskim dobavljačima. Mislim da će uvoz sigurno rasti – izjavio je Zhang Hanhui.
Rusija je sada treći najveći izvoznik LNG-a u Kinu, iza Australije i Katara. Kina i Rusija također pregovaraju o novom gasovodu Snaga Sibira 2.
(Vijesti.ba / FENA)