U periodu od januara do juna, vrijednost njemačke trgovine sa SAD-om iznosila je 126,5 milijardi eura, dok je vrijednost trgovine s Kinom dostigla 125 milijardi eura, pokazuju sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Destatisa.
“Iako je SAD uspio odbraniti poziciju najvažnijeg trgovinskog partnera Njemačke, prednost u odnosu na njemačku trgovinu s Kinom izuzetno je mala”, izjavio je ekonomista njemačkog Commerzbanka Vincent Stamer.
Mjesto najvećeg njemačkog trgovinskog partnera SAD je zauzeo 2024., kada je s trona svrgnuo Kinu koja je tu poziciju držala osam uzastopnih godina. Do promjene je došlo u periodu kada je Berlin nastojao smanjiti zavisnost o Kini, navodeći političke nesuglasice i optužujući Peking za nepoštene prakse.
Sve se mijenja otkad se vratio Trump
Međutim, trgovinska dinamika ponovo se promijenila početkom ove godine kada se Donald Trump vratio u Bijelu kuću i ponovo uveo carine. Prema trgovinskom sporazumu koji su SAD i EU postigli u julu, na uvoz većine proizvoda u SAD plaćat će se carina od 15 posto.
“U nastavku godine njemački izvoz u SAD vjerovatno će nastaviti padati, možda i snažnije nego dosad”, izjavio je šef odjela međunarodne ekonomske politike na Njemačkom ekonomskom institutu u Kelnu Jürgen Matthes.
Vrijednost njemačkog izvoza u SAD iznosila je u prvoj polovini godine 78,9 milijardi eura i bila je za 3,1 posto niža nego u istom periodu prošle godine, pokazuju sezonski i kalendarski prilagođeni podaci.
Njemački uvoz iz SAD-a dosegao je vrijednost od 47,6 milijardi eura i bio je veći za 3,5 posto nego u prvoj polovini 2024. Američke carine usporit će njemački izvoz u SAD za 20 do 25 posto tokom naredne dvije godine, procjenjuju u Commerzbanku. “Posljedično, Kina će vjerovatno ponovo zauzeti prvo mjesto na listi najvećih njemačkih trgovinskih partnera tokom ove godine”, izjavio je Stamer.
Skok uvoza iz Kine
Vrijednost njemačkog uvoza iz Kine porasla je u prvoj polovini godine za 11,2 posto na godišnjem nivou, dosegnuvši 83,3 milijarde eura. “Čini se da njemačkim kompanijama i potrošačima teško pada da pronađu alternativu kineskoj robi”, rekao je Stamer.
Ovaj skok možda ukazuje na to da je Kina počela preusmjeravati robu s američkog tržišta ka Evropi, preplavljujući njemačko i evropsko tržište jeftinijim proizvodima, rekao je jedan od čelnika kompanije za ekonomska istraživanja ING, Carsten Brzeski.
Značajan pad vrijednosti juana u odnosu na euro doprinosi pojeftinjenju kineskog uvoza, izjavio je Matthes.
Vrijednost njemačkog izvoza u Kinu pala je za 13,5 posto, na 41,7 milijardi eura, budući da izvoznici imaju problema zbog pojačane konkurencije kineskih proizvođača.
Snažan rast uvoza, u kombinaciji s oštrim padom izvoza, prouzrokovao je Njemačkoj manjak u robnoj razmjeni s Kinom od 41,6 milijardi eura. Veći manjak zabilježen je samo 2022. godine. “Sve ove promjene štete njemačkoj ekonomiji i produbljuju industrijsku krizu”, kazao je Matthes.
(Vijesti.ba)