Prema riječima prof. dr. Nurije Bilalović, šefice ove organizacione jedinice, instalacija nove digitalne opreme je u završnoj fazi, što će značajno poboljšati uslove rada za uposlenike, ali i ubrzati i unaprijediti dijagnostiku za pacijente.
“Naša patologija je još prije 30 godina eksperimentalno uspostavila konsultacije sa dvije bolnice u Italiji. Danas, zahvaljujući savremenim tehnologijama koje uvodimo, telepatologija i telemedicina postaju standard u našem svakodnevnom radu. To je izuzetno važan iskorak za KCUS kao instituciju”, izjavila je prof. dr. Bilalović.
Jedan od ključnih benefita digitalizacije jeste potpuna umreženost laboratorije. Svaki uzorak bit će praćen putem jedinstvenog barkoda, što omogućava precizno praćenje njegove lokacije kroz svih devet faza patološke obrade – od prijema, rezanja, bojenja, do imunohistohemijskih analiza.
Ističe da digitalizacija omogućava i znatno veću sigurnost podataka. Digitalne slike uzoraka bit će pohranjene u zatvorenom sistemu i dostupne isključivo ovlaštenom osoblju. Ujedno, stručnjaci će moći brzo i sigurno dijeliti slike sa kolegama u drugim ustanovama, uključujući i međunarodne konsultacije, bez potrebe za fizičkim slanjem uzoraka.
“Do sada smo morali slati slajdove, što je otežavalo rad i usporavalo proces. Sada, kada digitalno skeniramo cijelo staklo, imamo mogućnost da pregledamo svaki detalj u visokoj rezoluciji. Još važnije, svi članovi tima moći će istovremeno učestvovati u konsultacijama – bilo da su u istoj sali ili na nekoj drugoj lokaciji. To omogućava brže i preciznije donošenje dijagnoza, što je od direktne koristi za naše pacijente”, naglašava prof. dr. Bilalović.
Ističe da se model dijagnosticiranja bolesti proučavanjem patohistoloških preparata smatra se zlatnim standardom, a sastoji se od patologa koji pod mikroskopom promatra specifične karakteristike tkiva, npr. atipiju jezgara ili stanica, prisutnost upalnih stanica, zastupljenost nekroze i sl. Taj proces ograničen je manjkom objektivnosti i reproducibilnosti, malim brojem morfoloških karakteristika tkiva koje patolog može uočiti u ograničenom vremenskom periodu i varijabilnosti koja se javlja među patolozima.
Prof.dr. Bilalović naglašava da u digitalnoj patologiji, dobro trenirani modeli mogu doseći tačnost dijagnoze koja se može mjeriti s tačnosti kliničkih eksperata. Također umjetna inteligencija (AI) analizira podatake o genskoj ekspresiji pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, dojke, debelog crijeva. Na osnovu tih podataka digitalni modeli predviđaju hoće li određeni lijek biti učinkovit kod pojedinog pacijenta.
Multidisciplinarni timovi stručnjaka, koji uključuju patologe, radiologe, onkologe i interniste, ranije su se morali sastajati uživo kako bi donijeli odluke o dijagnozi i liječenju pacijenta. Danas, zahvaljujući digitalizaciji, ti sastanci mogu se održavati putem interneta, što omogućava da stručnjaci iz različitih dijelova svijeta zajedno donose važne odluke o dijagnozi i terapiji pacijenta.
Kako kaže prof. dr. Hajrija Maksić, v.d. generalna direktorica KCUS-a, implementacijom ovog projekta, KCUS potvrđuje svoju opredijeljenost ka modernizaciji zdravstvenog sistema i pružanju najvišeg nivoa usluge pacijentima u Bosni i Hercegovini.
(Vijesti.ba)