Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Amer Kapetanović kazao je da RCC u okviru svog mandata pruža podršku institucijama u Bosni i Hercegovini, usklađujući se s njihovim prioritetima i pretvarajući ih u konkretne regionalne planove.
Krajnji cilj, kako je istakao Kapetanović u razgovoru za Fenu, svima je zajednički, a to je članstvo u Evropskoj uniji i bolji život građana.
Komentirajući spremnost bh. institucija da iskoriste dostupne mehanizme za ubrzanje reformskih procesa i regionalne inicijative koje pokreće RCC, Kapetanović je ukazao na činjenicu da BiH ima ravnopravan pristup svim regionalnim mehanizmima, pod istim uslovima kao i ostale zemlje u regiji.
– Koliko ih istinski koristi, to ovisi dobrim dijelom o unutrašnjo-političkoj dinamici u samoj BiH. Vidim da se mnogi trude, ali isto tako vidim da ima problema koji usporavaju regionalnu dinamiku – kazao je.
Podsjetio je da je usvajanje obaveza iz Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište (CRM) jedan od bitnih uslova za Plan rasta te naglasio da BiH još ima poteškoća po tom pitanju jer nije implementirala Sporazum o putovanju sa ličnim kartama koji se već primjenjuje u ostatku zapadnog Balkana.
S druge strane, generalni sekretar RCC-a napominje da uz postojeće izazove, uočava i konkretne napore bh. institucija ka jačanju regionalne saradnje.
– BiH je napravila pomak u implementaciji drugih regionalnih sporazuma i primjećujem da u posljednje vrijeme popravlja unutrašnju koordinaciju te da je Ured Predsjedavajuće Vijeća ministara BiH aktivan u toj koordinaciji – precizirao je.
Također je ukazao i na veoma dobru saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH u svim ovim procesima, budući da je BiH putem ovog ministarstva zastupljena u Odboru Vijeća za regionalnu saradnju.
Naglasio je da RCC, u okviru svog mandata, pruža podršku institucijama na svim nivoima vlasti u BiH, djelujući u skladu s njihovim prioritetima i ciljevima.
– Mi te prioritete “uvezujemo” i pretvaramo u regionalne planove da bi do ispunjenja ciljeva došli brže, jednostavnije i efikasnije, jer zajedno je lakše. Suočavamo se sa sličnim izazovima, a krajnji cilj, članstvo u EU, nam je svima zajednički. Put do članstva nije ni jednostavan ni bezbolan, i vodi kroz postepeno približavanje EU u svakom smislu, prvenstveno ekonomskom – ističe Kapetanović.
Na pitanje kako RCC odgovara na političke tenzije koje usporavaju regionalne inicijative, uključujući i one u kojima učestvuje BiH, odgovorio je da su takve tenzije realnost, ali da 17 godina iskustva ovog Vijeća pokazuje da se uprkos njima može jačati regionalna saradnja.
– Regionalna saradnja je nerijetko most do dogovora i pomaka naprijed, iznad političkog zastoja koji neće biti riješen preko noći. Po našem godišnjem istraživanju, “Balkan Barometar”, povjerenje građana u regionalnu saradnju je na rekordnih 82 posto i raste punu deceniju, što nam daje vjetar u leđa da nastavimo raditi i pored svih posebnosti i komplikacija koje ovaj posao nosi – poručuje sagovornik Fene.
Pojašnjava da je pristup RCC-a pragmatičan i da se fokusira na konkretne koristi poput ukidanja roaminga, olakšane mobilnosti i priznavanja kvalifikacija.
– Zato je Vijeće za regionalnu saradnju neutralna platforma koja nudi tehničke sporazume i provedbene planove bez buke i fanfara uz političku volju koja postoji oko zajedničkog nazivnika, EU i bolji život – dodao je.
Međutim, Kapetanović je jasno poručio Evropska unija nema alternativu te da regionalne inicijative nisu zamjena, već instrument da se BiH brže približi EU, lakše integrira u njeno jedinstveno tržište i postane njena članica.
Zapadni Balkan trenutno dostiže oko 40 posto evropskog prosjeka po kupovnoj moći, a Kapetanović podsjeća da je pri ulasku Hrvatske u EU 2013. godine, njen BDP po glavi stanovnika bio oko 50-60 prosjeka EU. Danas se Hrvatska, ističe, približila 80 posto najrazvijenijih zemalja članica.
– Da bismo uhvatili taj ritam, potreban je stabilan i snažan rast. Zato su Zajedničko regionalno tržište i evropski Plan rasta od presudne važnosti i stoga u njih ulažemo energiju. Standard građana je ono što najviše znači i to je ono što ljudi s pravom očekuju od članstva. RCC, kao i ostale regionalne inicijative, tu su da pomognu da se to što brže ostvari kroz povezivanje, digitalnu i zelenu transformaciju, izgradnju ljudskog kapitala… Sve su to preduslovi da bi se mogli pridružiti EU, odnosno da bi uopće bili spremni – pojasnio je čelnik RCC-a.
U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na dosadašnja postignuća ove regionalne organizacije koja se direktno održavaju na živote građana, istaknuvši da se posljednjih godina postepeno ubiru plodovi svega onoga za što su pripremali teren još od 2008. godine.
S tim u vezi, podsjetio je da je zemljama Evropske unije trebalo skoro deset godina da se dogovore o uzajamnom ukidanju roaminga, dok su zemlje u regiji, uz sve svoje političke začkoljice, to postigle za dvije godine.
– Ovaj dogovor ne znači samo manji telefonski račun, već predstavlja i simbolično rušenje komunikacijskih barijera, a otvorio je put za uklanjanje i svih ostalih prepreka koje se tiču kretanja ljudi, usluga, ideja i biznisa – obrazložio je Kapetanović.
Nakon toga navodi da su kao rezultati regionalne saradnje uslijedila putovanja s ličnom kartom, priznavanje diploma i kvalifikacija te smanjenje cijena roaminga s EU kao korak prema njihovom potpunom ukidanju.
Osim toga, RCC je tokom pandemije, u saradnji s partnerima, pokrenuo “zelene koridore” da bi održali protok lijekova, hrane i medicinske opreme, što je tada bilo od vitalnog značaja.
Napomenuo je i da su strane direktne investicije u zapadni Balkan dostigle rekordnih 10,4 milijarde eura prošle godine, dijelom zahvaljujući regionalnim promotivnim kampanjama koje je koordinirao RCC, a koje su već donijele 122 miliona eura, dok je dodatnih 466 miliona u pripremi.
Ono što slijedi, najavljuje generalni sekretar RCC-a, je produbljivanje radne, akademske i profesionalne mobilnosti, širenje uzajamnog priznavanja kvalifikacija na više sektora, ubrzavanje procedura na granicama te digitalna rješenja koja međusobno povezuju javne i poslovne usluge i zelenu transformaciju.
– Sve to su praktični koraci ka funkcionalnom Zajedničkom regionalnom tržištu i bržem rastu. U pripremi je i mehanizam praćenja provedbe, tako da će svi u svakom trenutku moći provjeriti dokle je region stigao u ispunjavanju dogovora na koje se obavezao – kazao je.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na pitanje podrške RCC-a pri rješavanju pitanja prijevoznika na zapadnom Balkanu, budući da su suočeni s istim problemima, te podsjetio na “zelene koridore” pokrenute tokom pandemije, koji su kasnije prošireni unutar regiona i prema EU.
– Jedan minut čekanja na granicama autoprevoznike košta 2 eura, a uštede ostvarene proširenjem koridora mjere se stotinama miliona eura. Platforma za saradnju već postoji kroz Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, čiji smo koordinator, dok na transportnoj povezanosti radi partnerska organizacija RCC-a, Transportna zajednica – objasnio je.
Poručio je da je za ostvarivanje bilo kojih regionalnih planova potrebna i politička volja, uz zaključak da je regionalna saradnja onoliko brza koliko i spremnost svih zainteresovanih strana da postignu i ispoštuju dogovore.
(Vijesti.ba / FENA)