Iako BiH nije među najvećim izvoznicima u SAD, indirektni uticaji novih tarifa, koje dostižu i do 35%, mogli bi se osjetiti širom bh. privrede – od proizvodnih pogona do krajnjih potrošača.
“Naizgled daleka trgovinska mjera, u stvarnosti može postati dubok udar na našu industriju. Direktni gubici se procjenjuju na oko 60 miliona KM godišnje, ali mnogo veći rizik leži u indirektnim posljedicama koje bi mogle dostići i 200 miliona KM,” istakao je ministar Kalamujić.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz u SAD u 2024. godini iznosio je približno 200 miliona KM, dok je uvoz bio oko 96 miliona KM. Iako BiH ostvaruje suficit u trgovini sa SAD, sada je gotovo čitav izvoz pod rizikom novih carinskih barijera.
Posebno pogođeni sektori su:
· Namjenska industrija, koja čini značajan dio izvoza u SAD,
· Metaloprerađivački sektor i kooperantske firme koje rade za evropske izvoznike.
Najveći izazovi dolaze kroz:
· Pad potražnje iz EU, usljed smanjenja izvoza evropskih firmi u SAD,
· Priliv jeftinije robe iz Azije na EU tržište, što povećava konkurenciju,
· Potencijalnu recesiju i smanjenje stranih investicija zbog globalne nesigurnosti.
“Ne možemo čekati da se posljedice osjete. Moramo odmah djelovati. Diversifikacija izvoznih tržišta, povećanje konkurentnosti, brže administrativne procedure i podrška investitorima moraju biti naši prioriteti,” poručio je ministar.
Ministarstvo finansija, u saradnji s privrednim akterima i drugim nadležnim tijelima, te u duhu vizije koju promovira pokret Za nove generacije, poziva na hitnu i koordinisanu akciju za zaštitu i jačanje bh. ekonomije.
“Vrijeme za djelovanje nije za šest mjeseci – vrijeme je sada,” zaključio je dr. Kalamujić.
(Vijesti.ba)