Srčane i vaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a najčešće se razvijaju tiho, bez izraženih simptoma.
Posebno su ugroženi ljudi stariji od 40 godina, te oni koji imaju povišen krvni pritisak, dijabetes, visok holesterol ili porodičnu istoriju srčanih bolesti.
Mnogi prve simptome pogrešno pripisuju stresu, umoru ili godinama, propuštajući tako ključni trenutak za pravovremenu reakciju. Vaskularni hirurg dr Sumit Kapadia ističe šest znakova na koje treba obratiti pažnju:
-
Bol ili stezanje u grudima – Pritisak ili žarenje u grudima, naročito pri fizičkom naporu, može ukazivati na anginu pektoris ili srčani udar. Bol se može širiti u ruku, rame, vilicu ili leđa.
-
Kratak dah i hroničan umor – Osjećaj iscrpljenosti i teškoće s disanjem i pri malom naporu mogu biti znak problema sa srcem ili plućima.
-
Grčevi u nogama pri hodanju – Bol u listovima, bedrima ili zadnjici koji nestaje odmorom može ukazivati na perifernu arterijsku bolest.
-
Utrnulost i slabost u rukama ili nogama – Trnjenje, hladnoća ili slabost u udovima znak su nedovoljne opskrbe živaca kiseonikom.
-
Rane na stopalima koje sporo zarastaju – Sporo zacjeljivanje može ukazivati na oslabljen protok krvi, što povećava rizik od infekcija i gangrene.
-
Hladni udovi i promjena boje kože – Hladna, plavičasta ili sjajna koža, te gubitak dlačica na udovima, mogu signalizirati ozbiljne probleme s cirkulacijom.
Dr Kapadia savjetuje da svi, bez obzira na godine, redovno mjere krvni pritisak i šećer, smanje unos zasićenih masti, održavaju zdravu tjelesnu težinu, izbjegavaju pušenje i prekomjerni alkohol, te se bave umjerenom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno. Pravovremena reakcija i redovni pregledi mogu spasiti život.
(Vijesti.ba)