Novorođenčad su sposobna prepoznavati glasove i lica svojih najbližih već od prvih dana života. Tako bebe mogu prepoznati glas svoje majke odmah po rođenju, a miris majke već nakon sedam dana.
Ova sposobnost prepoznavanja predstavlja početak razvoja pamćenja, iako se razlikuje od kasnijeg memorisanja detalja specifičnih događaja.
Kako dijete raste, njegova sposobnost pamćenja postaje sofisticiranija. S tri mjeseca starosti, bebe mogu prepoznati slike i igračke koje su im bile pokazane šest dana ranije. Do devetog mjeseca, djeca su u stanju sjećati se specifičnih detalja, poput mjesta gdje se nalaze njihove igračke. Svjesno memoriranje događaja počinje se razvijati između 14. i 18. mjeseca života.
Međutim, većina odraslih ima vrlo malo ili nikakvih sjećanja iz prvih godina života, što je poznato kao infantilna amnezija.
Ovo je normalan dio razvoja mozga, jer hipokampus, ključni dio mozga za pohranu i prizivanje sjećanja, nije potpuno razvijen pri rođenju.
Potpuno sazrijevanje hipokampusa obično se događa oko četvrte godine života, što omogućava djeci da počnu formirati trajnija sjećanja.
Uticaj trauma
Traumatski događaji mogu imati značajan utjecaj na razvoj i funkciju mozga kod djece.
Istraživanja su pokazala da djeca koja su doživjela fizičko zlostavljanje imaju 38% povećanje abnormalnosti u dijelu mozga odgovornom za reakcije na opasnost, dok je kod seksualnog zlostavljanja taj postotak 49%.
Ove promjene u mozgu mogu utjecati na emocionalne reakcije, sposobnost učenja i pamćenja, te povećati osjetljivost na stres.
Na primjer, povećana aktivnost amigdale, dijela mozga uključenog u emocionalne reakcije i strah, može dovesti do povećane tjeskobe i straha kod djece koja su doživjela traumu.
Važno je napomenuti da se sjećanja na traumatske događaje ne mogu jednostavno “izbrisati”.
Mozak djeluje kao mreža, a sjećanja su povezana kroz različite neuronske veze. Pokušaji zaboravljanja mogu dovesti do drugih problema, uključujući povećanu tjeskobu i stres.
Stoga je ključno pružiti djeci koja su doživjela traumu odgovarajuću podršku i intervenciju kako bi se pomoglo u procesu ozdravljenja i normalizaciji funkcije mozga.
(Vijesti.ba)