Vjerovatno ne postoje popularnije igračkice od LEGO kockica s kojim su se igrale sve generacije u proteklih skoro stotinu godina.
Ipak, malo je poznata priča o nastanku LEGO kockica, koja krije nekoliko vrlo zanimljivih pa i nevjerovatnih događaja.
Sve je počelo 1916. godine, kada je danski stolar Ole Kirk Christiansen otvorio svoju radionicu, ali su LEGO kockice u njoj nastale tek 1932. godine. U početku je Christiansen prodavao stolice, daske i merdevine, ali je 1924. godine morao krenuti ispočetka jer su mu sinovi u igri zapalili radionicu.
Bio je to prvi od tri požara koja su pratila osnivača LEGO kockica, ali tragedija je bila što je taj prvi požar uništio njegovu porodičnu kuću.
Christiansen nije odustajao i odlučio je izgraditi još veću radionicu, ali je pad američke berze 1929. gurnuo svijet u krizu koju je osjetio i ovaj ambiciozni stolar. Da stvar po njega bude još gora, 1932. godine je ostao bez supruge koja je preminula.
Budući da je spajao kraj s krajem i nije gotovo ništa zarađivao, Christiansen se dosjetio ideje da bi od drveta mogao izrađivati jeftine proizvode, među kojima su bile i igračke. Kako prenosi History, ta mu se odluka na početku nije isplatila te je ubrzo bankrotirao, ali nije htio odustati od svoga plana.
Ljubav prema izradi igračaka bila je toliko velika, da je čak i preimenovao svoju tvrtku u LEGO, prema danskoj izreci ‘leg godt’ (igraj se dobro). Christiansenova se upornost polako počela isplaćivati, pa su njegovi modeli automobila i životinja ubrzo postali nacionalno poznati, a bestseller mu je bila drvena patka čiji se kljun otvara i zatvara kad se povuku njeni točkovi.
Ono što je bila mala radionica pretvorila se u pravu firmu, ali je Christiansena tokom Drugog svjetskog rata zatekao još jedan požar koji ga je opet vratop na početak. LEGO je, svom srećom, tad već bio sasvim pristojno etabliran, pa su se ubrzo vratili ‘u biznis’.
Kad je Drugi svjetski rat završio, bilo je mnogo nestašica tradicionalnih materijala za proizvodnju. Iz tog su razloga mnogi proizvođači prelazili na jeftiniju plastiku, pa tako i Christiansen, koji je prvu verziju LEGO kockica, Automatic Binding Brick, napravio 1949. godine, zahvaljujući uzorcima koje mu je dala engleska firma Kiddiecraft.
Zanimljivo je napomenuti da se Christiansen odlučio na engleski, a ne na danski naziv kockica, kako bi odao počast savezničkim snagama koje su oslobodile Dansku u Drugom svjetskom ratu. LEGO kockice, naime, na početku nisu bile tako raširene, no kako su godine prolazile, tako su bile sve popularnije kod djece.
Christiansen je umro 1958. godine, pa se na čelu kompanije našao njegov sin Godtferd, koji je, zapravo, iste te godine patentirao dizajn kockica kakav poznajemo danas. Riječ je o dizajnu koji omogućuje svim kockicama da se međusobno spoje, što je navodno povećalo kreativnost kod dječje igre.
LEGO je 1960. godine pod vodstvom Godtferda doživio treći požar, koji je u principu zahvatio samo tvrtkino skladište sa starim, drvenim igračkama, što ih je potaknulo da ih se u potpunosti riješe.
Danas je mjesto rođenja LEGO kockica poznata turistička destinacija, a LEGO je jedan od najpoznatijih proizvođača igračaka na svijetu.
LEGO u brojkama
Prema procjenama kompanije LEGO, šest kockica iste boje može se kombinovati na 915 miliona načina. Do sada je proizvedeno više od 700 milijardi LEGO kockica, odnosno 94 kockice po svakom stanovniku Zemlje. Kad bi se poredalo 40 milijardi LEGO kockica, dosegnule bi Mjesec.
Samo prošle godine, kompanija LEGO Group proizvela je 55 milijardi kockica i drugih elemenata za igru, uključujući 500 miliona figurica. Procjenjuje se da svi ljubitelji LEGO kockica na svijetu godišnje provedu ukupno pet milijardi sati u igri i konstruisanju.
(Vijesti.ba / Biznis.ba)