Tržište državnih obveznica eurozone prolazi kroz transformaciju tokom prošle godine.
„Uopšteno govoreći, došlo je do velikog pada prinosa širom eurozone“, rekao je Frank Gil, generalni direktor i specijalista u S&P Global Ratings za Euronews Business, dodajući da je „veliki izuzetak Francuska“.
Neka od najvećih iznenađenja stigla su sa tržišta obveznica takozvanih perifernih zemalja u bloku, koje su se odmah nakon finansijske krize 2008. borile sa neodrživim dugovima, uključujući Portugal, Španiju i Grčku. Danas većina njih mora da plati manje da bi servisirala svoje dugove nego dugogodišnji favorit Francuska.
Prinos na francuske obveznice nadmašuje španske dok investitori razmišljaju o budžetskim problemima
Jedan od razloga je taj što su ove zemlje svoj dug stavile na održivi put, uz nisku inflaciju i visok rast.
“Neke od ovih zemalja sa velikim turističkim sektorima koji bilježe vrlo visoke stope rasta, vrlo jaka tržišta rada i imaju budžetske suficite, uključujući Portugal, Grčku, čak i manje ekonomije poput Kipra”, rekao je Gil. “Oni otplaćuju dug. Dakle, apsolutni iznos duga na tržištu opada. I mislim da to objašnjava zašto je desetogodišnji prinos Grčke opao u odnosu na prošlu godinu 0,5%.”
Gil očekuje da se ovaj trend nastavi i 2025. godine.
„Mislim da ako ove zemlje nastave da bilježe budžetske suficite, što znači da njihov ukupni nivo duga opada i vrlo brzo opada u odnosu na BDP jer BDP brzo raste, onda mislim da ćete nastaviti da vidi konvergenciju njihovih prinosa prema njemačkim prinosima”, rekao je Gil.
Kako je Francuska izgubila dio povjerenja investitora?
Druga po veličini ekonomija u Evropi i ove godine je privlačila neželjenu pažnju, uz burna politička previranja, čije je posljednje poglavlje dovelo do toga da je zemlja zaključila godinu bez važećeg novog budžeta za 2025.
Za sada, poseban zakon dozvoljava javnim službama da isplaćuju plate i naplaćuju poreze, u suprotnom, vlada mora da se pridržava gornje granice budžeta za 2024. godinu, dok se ne odobri novi budžet.
Shodno tome, investitori očekuju da će francuski deficit ostati na nivou na kojem je i 2024. godine, nešto više od 6% BDP-a. Da bi to finansirala, zemlja će morati da nastavi da se zadužuje na tržištu, dodatno povećavajući svoj dug koji već iznosi 112% BDP-a.
Kratkoročno, neizvjesnost izazvana nedostatkom jasne fiskalne politike i planovima da se dug stavi na održivi put, možda neće dozvoliti da se trenutno povišeni prinosi brzo smanje u 2025.
„Definitivno mislim da bi moglo doći do volatilnosti na francuskom OAT tržištu [francuske obveznice se zovu OATs što je skraćenica za Obligations Assimilables du Tresor] sljedeće godine, zavisno od toga kako će konačno izgledati budžet za 2025, pod pretpostavkom da će budžet biti finalizovan početkom sljedeće godine“, rekao je Gil.
On je dodao da zemlja ima veoma značajan deficit. „Put duga prema BDP-u, kako planiramo, nastavit će da raste od sada do 2027, bez mnogo značajnijih prilagođavanja.“
Međutim, prinosi na francuske 10-godišnje obveznice popeli su se na 3,05% nakon što je agencija za kreditni rejting Moody’s snizila ocjenu duga zemlje 14. decembra i od tada se sve više povećavala, dok se “stvarni trošak zaduživanja Francuske nije toliko promijenio od decembra prošle godine godine“, rekao je Gil i dodao da su „prošle godine u decembru njihovi troškovi zaduživanja bili oko 2,75%, 2,8% na desetogodišnji rok dospijeća“.
Većinu francuskog duga drže nerezidenti
Troškovi servisiranja francuskog duga takođe su podstaknuti zabrinutošću investitora o tome ko ga drži. “Nešto više od 50% francuskog duga drže nerezidenti”, rekao je Gil, dodajući da “možda postoji zabrinutost da bi nerezidenti mogli smanjiti svoje posjede francuskih obveznica, što bi značilo da bi lokalne banke i domaći kreditori morali apsorbovati više ponude, a to bi vjerovatno dovelo do povećanja cijena“.
U međuvremenu, Njemačka takođe prolazi kroz politička previranja sa povećanom neizvjesnošću jer je vlada nedavno izgubila nepovjerenje, a prijevremeni izbori će se održati 23. februara 2025., prenosi Investitor me. U međuvremenu, ekonomija zemlje se smanjuje.
Ipak, 10-godišnji njemački prinosi su udobno stajali oko 2,36% u vrijeme pisanja ovog članka.
“Mislim da nema značajnih kreditnih rizika za Njemačku”, uvjerio je Gil. “Mi bismo tvrdili da je njemački dug prema BDP-u zapravo prilično skroman. Oni imaju veoma značajan fiskalni prostor i ekonomija u cjelini ostvaruje ogromne viške štednje.” On također očekuje da Njemačka olabavi fiskalnu politiku, kako bi stimulisala rast.
“Mislim da tržište gleda na politiku nadolazeće vlade. Dakle, oni će se fokusirati na izbore. Šta predlažu u smislu budžetske politike i budžetskih stimulacija? Hoće li postojati neke posebne industrijske politike koje zahtijevaju javne subvencije išta što implicira veću ponudu duga za dvije, tri ili četiri godine?”, pitao je.
Francuska i Njemačka su veoma bogate ekonomije koje ostvaruju ogromnu domaću štednju.
„Francuska je također veoma likvidan sistem. Banke su izuzetno likvidne. Banke zapravo nemaju veliku izloženost prema suverenu. Tako da mislim da, iako definitivno postoje srednjoročni izazovi, fiskalni izazovi, politički izazovi i izazovi rasta u Kako u Njemačkoj tako i u Francuskoj, njihova sposobnost samofinansiranja je izuzetno ugodna”, rekao je Gil.
(Vijesti.ba)