Iako škola predstavlja mjesto za učenje i razvoj, prekomjerni pritisak može dovesti do ozbiljnih posljedica po emocionalno i mentalno blagostanje mladih ljudi.
1. Povećani akademski pritisak
Sa sve većim zahtjevima u vezi sa školskim uspjehom, testovima, ispitima i ocjenama, djeca se često suočavaju s osjećajem da moraju biti savršena. Prekomjeran akademski pritisak može izazvati anksioznost, depresiju i smanjenje samopouzdanja kod učenika. Mnogi adolescenti osjećaju strah od neuspjeha, što može dovesti do stresa i osjećaja iscrpljenosti.
2. Problemi s upravljanjem vremenom i stresom
Kako djeca rastu, često im postaje teško balansirati između školaraca, izvanškolskih aktivnosti, porodičnih obaveza i društvenih veza. Pokušaj da sve obave svoje zadatke može dovesti do osjećaja preopterećenosti i nemogućnosti da sve postignu na vrijeme. To može rezultirati velikim stresom, koji utječe na njihovo mentalno zdravlje.
3. Utjecaj na fizičko zdravlje
Stres izazvan školskim obavezama može imati negativan uticaj na fizičko zdravlje djece. Česti simptomi uključuju glavobolje, bolove u stomaku, nesanicu i umor. Osim toga, djeca pod velikim stresom mogu zanemariti fizičke aktivnosti, što dalje pogoršava njihovo ukupno zdravlje i mentalnu stabilnost.
4. Sociodruštveni pritisci i izloženost vršnjačkom nasilju
Djeca i adolescenti koji se suočavaju sa školskim stresom također su podložni društvenim pritiscima, poput vršnjačkog nasilja i želje za prihvatanjem u društvu. To može dodatno povećati anksioznost i smanjiti samopouzdanje, čineći djecu osjetljivijom na depresiju i stres.
5. Pad koncentracije i smanjenje motivacije
Stres može značajno smanjiti sposobnost djece da se fokusiraju na učenje, što može dovesti do problema sa koncentracijom, loših ocjena i osjećaja neadekvatnosti. Dugoročno, djeca mogu izgubiti interes za školu i naučne aktivnosti, što može imati negativan uticaj na njihov akademski i socijalni razvoj.
Kako ublažiti školski stres i podržati mentalno zdravlje djece?
1. Razvijanje veština upravljanja stresom
Roditelji i nastavnici mogu pomoći djeci da razviju veštine upravljanja stresom, poput meditacije, dubokog disanja i mindfulness tehnika. Učenje kako da se smire u stresnim situacijama može značajno poboljšati emocionalnu otpornost djece.
2. Pružanje emocionalne podrške
Osvježavanje komunikacije sa djecom, slušanje njihovih problema i strahova bez kritike i s osudama je ključno za prevenciju stresa. Djeca moraju osjećati da imaju sigurno okruženje u kojem mogu izraziti svoje osjećaje i brige.
3. Postavljanje realnih ciljeva
Pomaganje djeci u postavljanju realnih i dostižnih ciljeva može smanjiti osjećaj preopterećenosti i neadekvatnosti. Djeca bi trebala biti motivirana da rade na sebi i svojim obavezama, ali na način koji je uravnotežen i ne dovodi do prekomjernog stresa.
4. Podsticanje fizičkih aktivnosti i hobija
Redovna fizička aktivnost kao što je sport, plivanje ili čak hodanje pomaže djeci da smanje stres i očiste um. Također, djeca bi trebala biti ohrabrena da se bave hobijima ili kreativnim aktivnostima, kao što su crtanje, muzika ili pisanje, što im omogućava da se opuste i smanje napetost.
5. Ravnoteža između škole i slobodnog vremena
Važno je omogućiti djeci da imaju dovoljno slobodnog vremena za odmor i opuštanje, kako bi se mogli oporaviti od stresa izazvanog školskim obavezama. Preporučuje se da djeca imaju barem nekoliko sati dnevno za neškolske aktivnosti, kao što su druženja s prijateljima, čitanje knjiga ili boravak na svježem zraku.
(Vijesti.ba)