Upad ruskih dronova u poljski zračni prostor ove srijede podigao je uzbunu ne samo u Varšavi, već u cijelom NATO-u. Bio je to najnoviji incident u nizu provokacija koje Savez registruje gotovo svakodnevno na svojim istočnim granicama – od ometanja GPS signala, preko zalutalih aviona, do letjelica koje prikupljaju obavještajne podatke.
Kada se takav objekt pojavi na radaru, protokol je jasan: oglašava se alarm, a piloti u roku od nekoliko minuta ulijeću u borbene avione, spremni za presretanje. Upravo tako izgledala je reakcija u Litvi posljednjih mjeseci, a slično se odigralo i u Poljskoj kada je čak 19 ruskih dronova ušlo u njezin zračni prostor.
Prvi put srušeni ruski dronovi
U pravilu, NATO pokušava deeskalirati situaciju i natjerati uljeze na povratak. No ovog puta to nije uspjelo – prvi put donesena je odluka o rušenju tri drona, iako su na kraju srušena najmanje četiri. Šef NATO-a Mark Rutte potvrdio je da se radilo o koordiniranoj akciji: uz Poljske, učestvovali su talijanski i nizozemski avioni. U tom trenutku na poljskom nebu bilo je raspoređeno i pet njemačkih Eurofightera, zaduženih za to da kao ‘policajci u zračnom prostoru’ intervenišu u slučaju prijetnje, piše Tagesschau.
Jačanje NATO-a nakon agresije na Ukrajinu
Nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, NATO je višestruko pojačao prisutnost na svojoj istočnoj granici. U osam država Saveza stacionirane su međunarodne borbene snage te redovno uvježbavaju scenarije ruske agresije. Njemačka šalje čitavu brigadu u Litvu, a brza interventna jedinica NATO-a premještena je u Rumuniju, s obavezom spremnosti za djelovanje unutar dva do sedam dana.
Posebnu težinu imaju američke snage: oko 80.000 američkih vojnika trenutno je raspoređeno u Evropi. Samo prošle godine na zajedničkim manevrima učestvovalo je 90.000 vojnika, uvježbavajući odgovore na mogući napad na bilo koju članicu Saveza.
Poljska pokrenula članak 4.
Nakon incidenta Varšava je aktivirala članak 4. NATO-ove povelje – mehanizam konsultacija kada se članica osjeti direktno ugroženom. Iako se o aktiviranju članka 5., odnosno službenom proglašenju napada na NATO, zasad ne govori, Rutte je poručio da ‘Savez ostaje odlučan braniti svaki centimetar svog teritorija’.
I iz Brisela stiže poruka o jačanju odbrane. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je članice da povećaju vojne izdatke, a Poljska je već sada rekorder s 4,5 posto BDP-a izdvojenog za odbranu – više od bilo koje druge zemlje Saveza.
Baltičke države nemaju svoju zračnu odbranu pa NATO preuzima zaštitu njihova neba u rotacijama. Incidenti poput ovog u Poljskoj podsjećaju da je istočni bok Saveza najranjiviji dio evropskog sigurnosnog sistema. Dok se NATO priprema za moguće nove provokacije, jasno je da je prostor za pogreške sve manji, a rizik od eskalacije raste iz dana u dan, prenosi Tportal.
(Vijesti.ba)