Redovno i umjereno ispijanje kafe kod većine ljudi ne utiče negativno na krvni pritisak niti povećava rizik od razvoja hipertenzije, pokazuju dostupna istraživanja.
Iako kofein može imati određene kratkoročne efekte, stručnjaci ističu da kafa sama po sebi najčešće nije prijetnja zdravlju srca ako se konzumira umjereno.
Pretjeran unos kofeina, s druge strane, može izazvati neželjene reakcije. Istraživanja pokazuju da kod osoba koje rijetko piju kafu kofein može privremeno povisiti krvni pritisak, dok se kod redovnih konzumenata taj efekat uglavnom ne javlja.
Krvni pritisak predstavlja silu kojom krv pritišće zidove arterija, a kada je trajno povišen, govori se o hipertenziji. Neliječena hipertenzija povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i hroničnih bolesti bubrega.
Uticaj kafe na pritisak zavisi od više faktora, uključujući količinu kofeina, učestalost konzumacije i životne navike pojedinca. Umjeren unos, koji se najčešće definiše kao jedna do tri šolje kafe dnevno, kod većine ljudi ne predstavlja zdravstveni problem. Preporučena gornja granica iznosi oko 400 miligrama kofeina dnevno, što odgovara otprilike tri veće šolje kafe.
Prekomjeran unos kofeina može dovesti do ubrzanog rada srca, nervoze, nesanice, drhtavice, mučnine i pojačanog mokrenja. Poseban oprez savjetuje se trudnicama, osobama osjetljivim na kofein, onima s poremećajima srčanog ritma, te osobama s teškom hipertenzijom ili određenim gastrointestinalnim oboljenjima.
Iako ne postoje čvrsti dokazi da kafa smanjuje rizik od koronarne bolesti srca, neka istraživanja ukazuju na moguće koristi umjerene konzumacije, uključujući manji rizik od srčane slabosti i kardiovaskularne smrtnosti.
Stručnjaci naglašavaju da su za održavanje zdravog krvnog pritiska ključne zdrave životne navike – uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, smanjen unos soli, upravljanje stresom i prestanak pušenja. Kafa, ako se pije umjereno, može biti dio takvog načina života bez značajnog rizika po zdravlje
(Vijesti.ba)