Međutim, suci pod kontrolom Moskve ovih dana ne sude samo u slučajevima stanovnika Krima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Od pokretanja ničim izazvane sveobuhvatne invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kaznene ustanove na Krimu postale su dom desetinama politički aktivnih Ukrajinaca nasilno prebačenih iz drugih dijelova zemlje koji su pali pod rusku okupaciju.
RSE analizira neke od najznačajnijih suđenja koja su se 2024. godine odvijala na ovom crnomorskom poluotoku.
U augustu 2023. godine, stanovnik Krima Dilaver Salimov izrazio je ogorčenje kada je na benzinskoj pumpi u malom gradu Stari Krim vidio radnika s kačketom na kojem se nalazio simbol “Z” – simbol koji promoviše i opravdava rusku vojnu agresiju.
Salimov je zahtijevao da radnik skine kačket i navodno zaprijetio da će platiti nekome da ga “zapali”.
Snimak incidenta objavljen je na Telegram kanalu koji je navodno povezan s ruskom Federalnom službom bezbjednosti (FSB), a vijesti o Salimovom hapšenju uslijedile su ubrzo nakon toga.
Isprva je Salimov kažnjen zbog “diskreditacije ruske vojske”.
Optužbe za prijetnje smrću podignute su tek nakon što je Salimov odbio zahtjev da izda video izvinjenje dok je bio u pritvoru, navodi Grupa za ljudska prava s Krima.
Njegovo suđenje započelo je u februaru 2024. godine i bilo je zatvoreno za medije.
Salimovljevi advokati kritikovali su lingvističku analizu, tvrdeći da je sadržavala brojne greške u pravopisu, interpunkciji i osnovnoj logici.
Sudija Georgij Cercvadze ignorisao je ove žalbe i osudio optuženog na godinu dana u kaznenoj koloniji.
Salimov je krimski Tatarin, turkijsko govorno, pretežno muslimansko stanovništvo koje je autohtono na Krimu.
U izvještaju kojim se obilježava 10 godina ruske okupacije poluotoka, organizacija za ljudska prava Amnesty International optužila je Rusiju da je “(pokušala) promijeniti etnički sastav Krima dok je suzbijala neruske identitete na poluotoku”.
Moskva je to postigla “ograničavanjem obrazovanja na ukrajinskom i krimskotatarskom jeziku, napadima na vjerske manjine, gušenjem medija i kulture, kao i podrivanjem predstavničkih institucija i zloupotrebom pravosudnog sistema”, navodi Amnesty International, pritom ukazujući na “dokaze da je Rusija premještala vlastito stanovništvo na Krim, kršeći međunarodno pravo”.
Poluotok za zatvorenike
Prema građanskoj grupi Irade, koja se bavi pitanjima Krima, prijetnje nasiljem prema stanovnicima Krima poznatim po podršci Ukrajini bile su uobičajene tokom okupacije.
Formalna procesuiranja, poput slučaja Salimova, rjeđa su.
Međutim, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, zabilježen je niz slučajeva prisilnog prebacivanja stanovnika drugih okupiranih ukrajinskih regija na Krim, kako bi se suočili s naizgled proizvoljnom pravdom.
Ruske snage nasilno su odvele ukrajinskog aktivistu i pisca Serhija Cihipu iz njegovog rodnog grada Nova Kahovka, u ukrajinskoj regiji Herson, u martu 2022. godine, nakon što je grad pao pod rusku kontrolu.
U to vrijeme, Cihipa je volontirao i dostavljao hranu i lijekove starijim osobama na okupiranim teritorijama.
Cihipa je devet mjeseci držan bez optužbi, pravnog zastupnika ili kontakta s porodicom, prije nego što je bio prisiljen da prizna krivicu i optužen za špijunažu.
U oktobru 2023. godine, sud pod kontrolom Rusije, nazvan “Vrhovni sud Republike Krim”, osudio je Cihipu na 13 godina zatvora.
U februaru 2024. godine ta presuda je potvrđena.
Cihipa sada izdržava kaznu daleko od Nove Kahovke i Krima, u zatvoru s maksimalnim osiguranjem u ruskoj regiji Rjazanj.
Oleksandar Tarasov, drugi ukrajinski aktivista, bio je zajedno sa Cihipom u istražnom zatvoru u Simferopolju na Krimu.
Tarasov, koji je oslobođen 2023. godine i pridružio se svojoj porodici u Njemačkoj, izjavio je da je Cihipa trpio naročito brutalna mučenja i zlostavljanja zbog svoje prošle službe u ukrajinskoj vojsci i sigurnosnim službama.
Mnogo manje detalja poznato je o suđenju Irini Horobcovoj, IT stručnjakinji i braniteljici ljudskih prava, koja se javno usprotivila rusku okupaciju grada Hersona i nestala u maju 2022. godine.
Ruske vlasti su u početku negirale umiješanost u njen nestanak, ali su u avgustu 2024. potvrdile da je Horobcova osuđena na 10 i po godina zatvora zbog optužbi za špijunažu.
Tužioci su tvrdili da je Horobcova “prikupljala i prenosila (ukrajinskoj obavještajnoj službi) informacije o lokacijama, vremenima, rutama i kretanjima” ruskih vojnih jedinica u svojoj regiji.
Navodno je to radila “od februara 2022. do marta 2023. “, ali su ukrajinske i međunarodne organizacije za ljudska prava već ranije izražavale zabrinutost zbog njenog otmice i navodnog prebacivanja na Krim u tom periodu.
Dmitro Šajnoga, stanovnik ukrajinske regije Zaporožje, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, nestao je u oktobru 2022. godine i kasnije je lociran u istražnom zatvoru na Krimu zahvaljujući grupi za ljudska prava ‘Tribunal. Krimska Epizoda’.
U oktobru 2024. godine, rusko Državno tužilaštvo objavilo je da je Šajnoga osuđen na 12 godina zatvora zbog optužbi da je ukrajinskoj obavještajnoj službi dostavljao geolokacije za operativnu upotrebu.
Nije jasno kako se izjasnio o krivici niti da li je imao pristup advokatu. Presuda je pripisana sudu u Zaporožju.
Osveta za incident sa brodom ‘Nord’?
U martu 2018. godine, ukrajinske vlasti zadržale su ruski ribarski brod nazvan Nord u Azovskom moru zbog kršenja ukrajinskih zakona, jer je ilegalno napustio okupiranu krimsku luku Kerč.
Incident je izazvao veliku pažnju u ruskoj propagandi.
U maju 2022. godine, dvojica ukrajinskih graničara, Ivan Tereščenko i Vasilj Dmitruk, koji su navodno učestvovali u toj operaciji, zarobljeni su od strane ruskih snaga tokom opsade Azovstala u Mariupolju.
Optuženi za otmicu broda i kidnapovanje njegove posade, obojica su tokom suđenja u Simferopolju tvrdila da su djelovali po službenom naređenju kako bi zaštitili granice Ukrajine.
Uprkos nedosljednostima u optužbama tužilaštva i odbijanju suda da prihvati dokaze odbrane, dvojica graničara osuđena su na 17 godina zatvora.
Ruski mediji izvijestili su u junu 2024. godine da su presude potvrđene na žalbenom postupku u novembru.
(Vijesti.ba / RSE)