Uvođenje carina od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na robu iz cijelog svijeta značajno će se odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost zemalja pogođenih carinama. Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz ove odluke, pa će se tako roba iz BiH cariniti po stopi od 35 posto.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) navode da Bosna i Hercegovina nema veliki obim razmjene sa SAD-om i da ona čini oko jedan posto od ukupne razmjene sa svijetom.
Iz koje oblasti najviše izvozimo u SAD?
Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
– Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali najveći teret podnijeće namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 posto. Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme – rečeno je Feni u VTK BiH.
Od čega će to zavisiti?
To će, kako su istakli, prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća.
– Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njihovo poslovanje. U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti njihov teret – smatraju u VTK BiH.
Trenutno je teško izračunati efekte
Napomenuli su da je trenutno, efekte uvođenja carina od SAD teško izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.
– Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina neophodno je uključiti sve relevatne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji opredijeljenost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije – ističu iz VTK BiH.
Američki predsjednik Donald Trump sinoć je potpisao uredbu kojom SAD uvode carine zemljama širom svijeta od najmanje 10 posto. Na spisku je i Bosna i Hercegovina za koju SAD uvode carine od 35 posto.
(Vijesti.ba / FENA)