Iako se koristi za razne svrhe – od slanja hiljada prijava za posao dok spavate, do stvaranja prosječnih izgleda stanovnika različitih američkih država – nova studija otkriva kako AI može negativno utjecati na dublje razmišljanje.
Dr. Michael Gerlich sa Švicarske poslovne škole SBS u Zürichu odlučio je istražiti kako se AI reflektira na nešto što naziva “kognitivno rasterećenje”. Taj pojam definira kao proces u kojem pojedinci prepuštaju zadatke vanjskim pomagalima, čime smanjuju vlastiti angažman u dubokom i reflektivnom razmišljanju.
“Posebno je zabrinjavajuće to što kritičko razmišljanje zahtijeva aktivno sudjelovanje i analizu, dok se oslanjanjem na AI smanjuje naša sposobnost učinkovite procjene informacija”, objasnio je dr. Gerlich u studiji objavljenoj u časopisu Societies.
U istraživanju je sudjelovalo 666 ispitanika iz Ujedinjenog Kraljevstva, podijeljenih u tri dobne grupe: 17-25 godina, 26-45 godina i 46 i više godina, s različitim obrazovnim nivoima. Korištenjem kombinacije kvantitativnih anketa i kvalitativnih intervjua, istraživanje je analiziralo učestalost korištenja AI alata, sklonost kognitivnom rasterećenju i vještine kritičkog razmišljanja.
Rezultati su pokazali da mlađi sudionici češće koriste AI i istovremeno imaju niže rezultate u kritičkom razmišljanju. Stariji ispitanici, posebice oni iznad 46 godina, koristili su AI rjeđe, ali su postigli bolje rezultate u testovima kritičkog razmišljanja. Dodatno, viša obrazovna razina bila je povezana s boljim kritičkim razmišljanjem, neovisno o razini korištenja AI tehnologija.
Dr. Gerlich naglašava važnost obrazovnih strategija koje bi mogle ublažiti negativne učinke oslanjanja na umjetnu inteligenciju. “Škole i fakulteti trebali bi staviti naglasak na vježbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih vještina kako bi se neutralizirali kognitivni troškovi korištenja AI”, zaključuje.
Također, ističe da bi kreatori AI sistema trebali razvijati tehnologije koje potiču aktivno sudjelovanje korisnika, umjesto pasivnog oslanjanja na alate. Iako AI donosi mnoge koristi, ovo istraživanje upozorava na nužnost balansiranja njezine uporabe kako bi se očuvale ključne vještine razmišljanja potrebne za analizu i donošenje odluka.
(Vijesti.ba)