Neobični, ćelavi glodari koji žive pod zemljom i podsjećaju na kobasice sa zubima mogli bi skrivati genetsku tajnu dugog života. Nova studija o golim krtičnjacima (ili golokrtičastim pacovima) otkrila je da su ove životinje razvile jedinstven mehanizam za popravku DNK, što bi moglo objasniti njihovu izuzetnu dugovječnost, piše BBC.
Ovi glodari žive u podzemnim tunelima i mogu doživjeti skoro 40 godina, što ih čini najdugovječnijim glodarima na svijetu. Nova otkrića, objavljena u časopisu Science, mogla bi rasvijetliti i zašto su goli krtičnjaci otporni na mnoge bolesti povezane sa starenjem, poput raka, neurodegenerativnih oboljenja i artritisa. Upravo zbog toga naučnici već dugo pokušavaju razumjeti kako njihova tijela funkcionišu.
Studiju je vodio tim sa Univerziteta Tonji u Šangaju, a fokusirali su se na mehanizme popravke DNK – prirodni proces u ćelijama našeg tijela. Kada dođe do oštećenja DNK, pokreće se sistem koji koristi neoštećeni lanac kao šablon za obnovu. Istraživanje se posebno bavilo jednim proteinom uključenim u taj proces.
Kada ćelija otkrije oštećenje, proizvodi protein nazvan c-GAS. Zanimljivo je da taj protein kod ljudi zapravo ometa proces povezivanja oštećenih dijelova DNK. Smatra se da bi upravo ta smetnja mogla doprinijeti razvoju raka i skraćenju životnog vijeka.
Međutim, kod golih krtičnjaka istraživači su otkrili da isti taj protein radi suprotno – pomaže tijelu da popravi oštećenja na DNK i očuva genetski kod svake ćelije netaknutim.
Profesor Gabriel Balmus sa Univerziteta u Cambridgeu, koji se bavi istraživanjem popravke DNK i starenja, izjavio je da je ovo otkriće uzbudljivo i predstavlja tek „vrh ledenog brijega“ u razumijevanju razloga njihove dugovječnosti.
„Možete zamisliti cGAS kao biološki Lego komad – ima isti osnovni oblik kod ljudi i kod golih krtičnjaka, ali je kod krtičnjaka nekoliko ‘konektora’ okrenuto drugačije, što mu omogućava da formira potpuno drugačiju strukturu i funkciju.“
„Ovo otkriće postavlja ključna pitanja: kako je evolucija preprogramirala isti protein da djeluje potpuno suprotno? Šta se promijenilo? I da li je ovo izoliran slučaj ili dio šireg evolucijskog obrasca?“, pita se Balmus.
Najvažnije od svega, naučnici žele otkriti šta možemo naučiti od ovih glodara kako bismo poboljšali ljudsko zdravlje i produžili kvalitet života u starijoj dobi. „Vjerujem da bismo, ako uspijemo inverzno inžinjeringovati biologiju golih krtičnjaka, mogli razviti neke itekako potrebne terapije za društvo koje stari“, zaključio je profesor Balmus.
(Vijesti.ba)