Krušnica je rijeka u zapadnom dijelu BiH, pritoka Une.
Vrelo rijeke Krušnice se nalazi 6 km od Bosanske Krupe, pod okomitom kosom kod Gudavca i Vranjske. Zahvaljujući krškom reljefu ova rijeka se opskrbljuje vodama s područja Bosanskog Petrovca što je očit primjer bifurkacije. Niže vrela (200 m) se nalazi hidrocentrala izgrađena 1905. godine. Sam tok rijetko prelazi dubinu od pet metara dok se u jesenjim i proljetnim podvodnjima Krušnica obavezno izlije iz svoga korita.
Vrelo je impresivan prizor moći vode, a sama rijeka je mirna i čista. Cijeli tok rijeke je pitak, a interesantno je i to da se rijeka Una s dva svoja kraka prvo ulijeva u Krušnicu da bi se zatim rijeke spojile u divljem brzacu. Rijeke tvore kompleks ada (riječnih otoka) koje se nalaze praktično u središtu grada Bosanske Krupe.
Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.
U ovom gradu će se često pohvaliti da žive u rijetko lijepom gradu za što se najviše zasluga pripisuje i priznaje „krajiškoj ljepotici“ Uni. Ali, ovdje darežljiva priroda sa svoje strane dodijelila je Uni desnu pritoku Krušnicu, po mnogo čemu jedinstvenu rijeku. Čak bi možda priličnije bilo reći neobičnu i čudnu po svemu što se o jednom vodenom toku, od izvora do ušća.
Da i ovu priču učinimo malo čudnom krenućemo, ne od početka već od kraja, dakle od ušća, koje je praktično u sred grada te odatle uglavnom kreću i svi znatiželjnici i zaljubljenici u iznenadjenja kojima je priroda ovu rijeku nagradila.
Naime, Krušnica se sa Unom ne susreće na jednom mjestu, kao i druge rijeke, već prvo na sastavcima prima Unadžik, ispod starogradske tvrdjave riječnim ostrvom odvojeni rukavac Une.
Kao da istražuje hoće li se, i kako, ili neće nikako sa ovom rijekom sastajati. Ispitaće to još jednom kojih petsto metara nizvodno sa još jednim rukavcem, da bi se tako osnažena koliko i sama Una u divljem brzaku sjedinila sa njom na potpuno suprotnom dijelu grada. Iz ove igre dvije rijeke nastao je čitav kompleks što manjih što većih ada koje daju zanimljiv pečat slatke tajnovitosti skoro cjelokupnom životu ovog grada na dvije rijeke.
Sa izdašnim vodotokom širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara Krušnica je rijeka, premda je njena dužina samo 6,5 km. Kome je ta dužina nedostatna, rijeka to u cjelosti nadoknadjuje brzinom, pa od izvora do ušća teče neobično polako, tiho i skoro teatralno mirno. Ako, recimo, ploveći za mirna vremena ladjom ostavite vesla, vazdušna struja od grada za čas će vas ponijeti uzvodno.
Tišinu i mir rijeke u potpunosti dopunjuj ničim narušena tišina cijele njene doline oivičene šumovitim uzvišenjima Pučenika sa jedne i Vranjske i Gudavca sa druge strane. Neki strastveni zaljubljenici u čarolije rijeka kažu da se prosto ne mogu naslušati te tišine. Krušnica je uz to pitka od izvora do ušća a ribolovce u njenim vodama očekuju mladica, pastrmka, lipljen…
Ipak, najčudniji i pomalo nestvaran prizor je izvor ove rijeke. Jer, Krušnica ne nastaje popt mnogih drugih rijeka snažeći se usput, već odjednom to postaje izvirući punom snagom iz pećine podno visoke kamene stijene. To je nadaleko čuveno Vrelo Krušnice. Tako se kaže i tak se zove ovo poznato bosanskokrupsko izletište.
Međutim, do nedavno niko nije ni slutio da će za otkrivanje pravog vrela ove rijeke trebati sveobuvatniji stručni i naučno istraživački poduhvati. Na to nedvosmisleno upućuju zadnja senzacionalna otkriće ovogodišnje speleo-ronilačke kampanja i ekspedicije koju je izvela češko-mađarska ekipa iz Asocijacije TDI SDI za jugoistočnu Evropu pod vodstvom Michala Piskule.
Prema svedočenju i nalazima čeških i madjarskih ronilaca otkrivene galerije su široke do 20 a dužine oko 750 metara i strmo se spuštaju tako da njihove tehničke mogućnosti i plan ronjenja nisu dopustili dalje napredovanje.
Uz čovječje ribice, naišli su na mnoštvo isopoda, monlistri i neobičnih račića koje do tada nisu imali priliku vidjeti. Bez sumnje radi se o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.
Glas krajine?