Ministar odbrane Minoru Kihara, ministrica ekonomske sigurnosti Sanae Takaichi te šef za ekonomsku revitalizaciju Yoshitaka Shindo posjetili su to mjesto u Tokiju.
Među 2.5 miliona poginulih u ratu kojima se odaje počast tim hramom je i četrnaest osuđenih ratnih zločinaca, uključujući tadašnjeg premijera Hidekija Toja. “Htio bih izraziti iskrenu sućut svima koji su žrtvovale svoje dragocjene živote te im izraziti svoje najdublje poštovanje”, rekao je Kihara tokom ceremonije.
Ovaj posjet tom mjestu prvi je dolazak istaknutih članova vlade otkad su japanski premijer Fumio Kishida, južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol i američki predsjednik Joe Biden dogovorili produbljivanje sigurnosnih odnosa. “Po mom shvaćanju oni su posjetili hram u privatnom svojstvu i nije na vladi da to komentariše”, kazao je glasnogovornik vlade Yoshimasa Hayashi.
“Prirodno je da bilo koja nacija odaje počast onima koji su dali živote za njihovu državu”, dodao je on.
Južna Koreja, japanska kolonija 35 godina, i Kina koja je bila žrtva brutalne japanske invazije, hram smatraju magnetom za konzervativce koji žele zanemariti zločine imperijalnog Japana.
“Naša vlada poziva odgovorne japanske lidere da se suoče sa historijom, pokažu ponizno razmišljanje i iskreno preispitivanje”, saopćilo je južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova. “To je važan temelj razvoja odnosa koji će gledati u budućnost”, dodaju oni.
Pobornici Yasukunija, hrama utemeljenog 1869., u vrijeme dok se Japan otvarao nakon dva stoljeća izolacije, tvrde da se njime odaje počast svim poginulima u ratovima, ne samo onima koji su krivi za agresiju.
“Danas možemo živjeti sretno jer su se naši preci borili u ratu”, rekao je Reutersu 50-godišnji Yuka Watanabe, posjetilac hrama. “Mislim da to nikad ne smijemo zaboraviti”. Kishida, koji je najavio napuštanje premijerske funkcije u septembru, nije došao u Yakasuni. Takaichi je jedna od kandidatkinja za njegovog nasljednika.
Nijedan premijer nije posjetio Yasukuni, “miroljubivu državu” na japanskom jeziku, od Shinza Abea 2013. godine. Tadašnji američki predsjednik Barack Obama rekao je da je razočaran tom odlukom.
(Vijesti.ba/HINA)
IZVOR