Usred pojačanih regionalnih napetosti, Izrael i Iran su, prema navodima diplomata i regionalnih zvaničnika, postigli tajni dogovor posredstvom Rusije, kojim su se obje strane obavezale da neće prve pokrenuti vojni napad.
Kako piše The Washington Post, nekoliko dana prije nego što su krajem decembra u Iranu izbili masovni protesti, izraelski zvaničnici su preko Moskve poručili Teheranu da Izrael neće napasti Iran ukoliko prethodno sam ne bude napadnut. Iran je istim kanalom odgovorio da će se također suzdržati od preventivnog udara.
Ovakva razmjena poruka neuobičajena je s obzirom na dugogodišnje neprijateljstvo dviju zemalja, koje su u junu prošle godine vodile dvanaestodnevni rat. Prema izvorima upoznatim s komunikacijom, kontakti su odražavali izraelsku namjeru da izbjegne širu eskalaciju u trenutku kada se pripremao za vojnu kampanju protiv Hezbollaha, libanske oružane grupe bliske Iranu.
Privatna uvjeravanja bila su u oštrom kontrastu s javnim izjavama izraelskih zvaničnika s kraja prošle godine, kada su otvoreno nagovještavali mogućnost novih udara na Iran s ciljem sprječavanja obnove njegovih zaliha balističkih projektila.
Iako je Teheran pozitivno reagovao na izraelske poruke, iranski zvaničnici ostali su oprezni. Smatrali su da, čak i ako su izraelske garancije iskrene, postoji mogućnost da Sjedinjene Američke Države izvedu napade na Iran u okviru koordinirane operacije, dok bi Izrael svoju vojnu aktivnost usmjerio isključivo protiv Hezbollaha. Ipak, prema riječima jednog visokog regionalnog zvaničnika, za Iran je dogovor bio povoljan jer mu je omogućavao da ostane izvan potencijalnog sukoba između Izraela i Hezbollaha, u trenutku kada se već suočava s unutrašnjim nemirima.
Nije jasno na koji su način protesti u Iranu posljednjih sedmica utjecali na procjene obje strane niti da li će se tajni dogovor i dalje poštovati. Analitičari upozoravaju da bi situaciju dodatno mogla zakomplikovati mogućnost da američki predsjednik Donald Trump razmotri napade na ciljeve iranskog režima zbog gušenja protesta, što bi moglo izazvati iransku odmazdu. Visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da bi Iran, u slučaju napada, uzvratio udarima na američke vojne baze na Bliskom istoku, pri čemu Izrael nije spomenut među potencijalnim metama.
Posljednja razmjena poruka između Izraela i Irana, prema dostupnim informacijama, dogodila se krajem decembra, ubrzo nakon posjete iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija Moskvi. Rusija je i ranije pokušavala igrati ulogu posrednika između dviju zemalja. Prema navodima ruskog akademika bliskog diplomatskim krugovima, Kremlj je ranije ponudio posredovanje i američkom predsjedniku Trumpu, ali je on tu ponudu odbio, poručivši da se Rusija prvo treba pozabaviti ratom u Ukrajini. Nije poznato da li su decembarske razmjene poruka odvijale uz znanje Washingtona, a ni iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ni iz Kremlja nije stigao zvaničan komentar.
(Vijesti.ba)