U Svečanoj dvorani Austrijske nacionalne biblioteke posjetioci će do 1. marta 2026. moći pratiti razvoj brige o ljudskom zdravlju od Antike do početka 20. stoljeća, s posebnim osvrtom na Beč i njegovu važnu ulogu u medicinskoj historiji Evrope.
Izložba počinje svijetom antičke medicine, predstavljajući Hipokrata, Galena i njihova učenja koja su obilježila medicinsko razmišljanje sve do ranog novog vijeka. Kroz rukopise i knjige može se vidjeti kako se antika nastavila razvijati kroz srednjovjekovnu samostansku medicinu i rad arapskih učenjaka.
Jedan od najzanimljivijih eksponata je ilustrirani srednjovjekovni zdravstveni priručnik zasnovan na djelu ljekara Ibn Butlana iz 11. stoljeća. Ovaj priručnik prikazuje savjete o hrani, godišnjim dobima, odjeći i drugim navikama koje, prema tadašnjem shvatanju, utiču na ravnotežu četiri tjelesna soka.
Značajan dio postavke posvećen je Beču, gdje su tokom 18. i 19. stoljeća nastale ključne medicinske reforme. Prikazuje se rad Gerarda van Swietena, liječnika Marije Terezije i važnog reformatora medicinske edukacije, kao i reforme Josipa II., uključujući izgradnju Opće bolnice i unapređenje obuke hirurga. Poseban segment posvećen je i prvim ženama ljekarima u koje su se uprkos brojnim preprekama uspjele izboriti za mjesto u medicini.
Posjetioci će imati priliku da se upoznaju s uslovima u kojima se nekad živjelo. Kroz dnevnik bečkog ljekara iz 15. stoljeća i prikaze nekadašnjih stambenih prilika jasno je koliko su nehigijenski i skučen prostor pogodovali širenju bolesti poput kuge, kolere i tuberkuloze.
Drugi tematski blok izložbe bavi se krizama koje su oblikovale zdravstvene politike. Epidemije, ratovi i društveni potresi često su bili pokretač napretka. Primjeri uključuju uvođenje vakcinacije protiv velikih boginja u 18. stoljeću, izgradnju Bečke visoke vodovodne mreže nakon epidemija kolere te razvoj organizovanog zdravstvenog sistema koji i danas služi kao uzor.
Austrijska nacionalna biblioteka, nekadašnja centralna institucija Habsburške monarhije, čuva bogate medicinske i historijske zbirke. One potiču iz obaveznih prinosa štampe od 16. stoljeća, kao i iz vrijednih kolekcija poput Ambraser zbirke, biblioteke princa Eugena i fondova Gerarda van Swietena. Ovi materijali omogućili su stvaranje sveobuhvatne i vjerodostojne izložbe.
Izložba jasno pokazuje da mnoge teme o kojima se danas raspravlja, od epidemija do uloge države u zdravstvu, imaju duboke historijske korijene, navodi se u saopćenju Ureda Grada Beča u Sarajevu.
(Vijesti.ba / FENA)