Fotografije Marija Boccie nastale prve ratne zime u Bosni i Hercegovini i opkoljenom Sarajevu i okolici, obišle su svijet.
Na linijama opsade, na Trebeviću, Palama, Jahorini, italijanski novinar i fotoreporter razgovarao je sa vojnicima koji su glavni grad BiH držali u blokadi.
– Imaš osjećaj da te ruke, prljave od krvi, nikada nećeš moći oprati. Ali, znaš da je to tvoj posao, da ih moraš fotografisati – kazao je Boccia, za dokumentarni serijal “The Story Behind The Photo”.
Dodao je kako mu je najteže bilo što je bio prisiljen da se osmjehuje i pruža ruku onima koji pucaju na Sarajevo.
Profesionalni put doveo je italijanskog fotoreportera u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, u decembru 1992, na početku opsade koja će trajati bezmalo četiri godine.
Boccia će u gradu, ali i okolici, među onima koji su Sarajevo držali u opsadi i svakodnevno granatiranjem i snajperskim hicima ranjavali i ubijali njegove stanovnike, zabilježiti potresne scene. Njegove fotografije i članke objavile su brojne italijanske i evropske novine.
Tri decenije kasnije, o iskustvima u ratnom Sarajevu Boccia je svjedočio u osmoj epizodi dokumentarnog serijala “The Story Behind The Photo”.
Serijal mini dokumentaraca u kojima strani fotoreporteri koji su boravili u ratnom Sarajevu govore kako su nastale njihove fotografije pokrenut je u okviru projekta Sniper Alley Photo.
Projekat je 2019. osnovao Sarajlija Džemil Hodžić, s ciljem pronalaženja, identificiranja i arhiviranja fotografija iz perioda opsade 1992-1996.
Boccia je u svjedočenju za serijal “The Story Behind The Photo”, koji je Sniper Alley Photo objavio u petak, govorio o susretima sa srpskim vojnicima, te borcima iz Grčke i Rusije koji su tokom agresije na BiH i opsade glavnog grada zajedno s pripadnicima Vojske Republike Srpske, ubijali civile.
– Neki su izgledali kao regruti, dok su drugi bili uvjereniji u to što rade, posebno snajperisti – rekao je Boccia.
– Nije teško fotografisati ubicu, jer su oni ponosni na ono što rade – istakao je Boccia.
Opisao je fotografiju na kojoj je čovjek s nožem: “Kada sam vidio ovog čovjeka s bradom, i kada je on vidio mene s fotoaparatom, izvadio je nož i stavio ga među zube, zatim mi pokazao kamen za oštrenje noža. Rekao mi je: Mora biti uvijek oštar da bih prerezao grlo iz prvog pokušaja, kao kod svinja. Još uvijek me prolaze trnci dok to pričam.”
Kazao je kako je u bazi na Grbavici, naselju pod kontrolom Vojske RS-a, sreo mladog čovjeka koji je došao iz Grčke da se bori u ime “pravoslavne solidarnosti”.
– Bio je potpuno izvan sebe, govorio je sulude stvari. Naprimjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv muslimana, ali i protiv Jevreja koji žele osvojiti svijet – prisjetio se Boccia.
Drugi je, kako je rekao Boccia, bio američki državljanin srpskog porijekla. Objasnio mu je da je sin četnika koji su nakon Drugog svjetskog rata našli utočište u Americi.
– Nisam razumio tu porodičnu tradiciju, ali krenuti iz New Yorka i doći u Sarajevo da bi pucao na obične ljude… – dodaje Boccia.
Prisjetio se razgovora sa snajperistom pred Božić.
– Pitao sam ga, pucate li i za Božić. A on me pogleda i kaže: Naravno, kakvo je to pitanje. Naravno da pucam i za Božić, oni su muslimani, ne slave ga. Pitao sam, pucate li i na djecu? Gotovo se nasmiješio i rekao: Naravno, od njih će kad odrastu postati mudžahedini i pucali bi na naše. Zato ja pucam prvi – ispričao je Boccia.
Dodao je kako mu je jedan od vojnika tada ponudio da i on puca.
– Rekao sam da ne želim, da sam ovdje da fotografišem, ne da pucam. Drugi je upitao koliko ću mu dati novaca da ga fotografišem dok puca. Rekao sam: Ništa, ne želim da pucaš, nije me briga za fotografiju dok pucaš. On mi je rekao: Druge tvoje kolege s televizije su mi plaćali da pucam kako bi to snimili. Tu me obuzela jeza – rekao je Boccia.
Za serijal “The Story Behid The Photo” do sada su o svojim fotografijama govorili Enrico Dagnino, Thomas Haley, Christopher Morris, Enric Marti, Peter Kullman, Zoran Filipović i Staffan Lofvig.
Osnivač projekta Sniper Alley Photo Džemil Hodžić, koji živi u Kataru, prvobitno je tragao za fotografijama brata Amela, koji je među 1.601 djetetom ubijenim tokom opsade Sarajeva.
Nakon što su mu se počelo javljati sve više ljudi i nuditi ratne fotografije, odlučio je pokrenuti projekat Sniper Alley Photo koji će dokumentovati ratna zbivanja od ljudi koji su ga preživjeli i zabilježiti iskustva ratnih fotografa.
(Vijesti.ba)
IZVOR