Istražujemo:
SARAJEVO – Državljanstva BiH od 1996. do 20. jula 2018. godine odreklo se 80.311 naših sada već bivših sugrađana.
To znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada kao što je na primjer Brčko, koje je po popisu iz 2013. godine brojalo više od 80.000 osoba.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine, i to njih 9.070, dok ga se 2002. odreklo 8.212 osoba. Broj odricanja se postepeno smanjivao u narednim godinama, pa se tako od 2008. do 2015. prepolovio i nije prelazio 4.000 ispisa godišnje. Ali se 2016. godine situacija ponovo mijenja nagore i broj odricanja se povećava.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH “Nezavisnim” su kazali da je relativno povećanje broja lica koja su se odrekla bh. državljanstva u 2016. godini uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama EU, koje se sprovodi kao jedna od aktuelnih bezbjednosnih mjera prema migrantima.
Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje”, objašnjavaju u ovom ministarstvu.
U postupku odricanja stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu te radno-pravni status…
Inače, taksa koju mora platiti građanin BiH koji želi da se odrekne bh. državljanstva je 800 KM, za ostale države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu plaća se još i konzularna taksa. Ministarstvu je, kako se navodi u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, na ime taksi uplaćeno od 1,46 miliona KM.
Damir Bećirović, poslanik DF-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je poseban problem, i u budućnosti će biti još veći, to što se ljudi odriču domicilnog državljanstva zbog radno-pravnog statusa u nekoj drugoj državi.
“U zadnje tri-četiri godine zbog iseljavanja čitavi gradovi nestaju. Biće još gore. Eto, imamo i čitav jedan grad građana BiH koji su se silom prilika morali odreći državljanstva”, kaže Bećirović za “Nezavisne”.
Njegova koleginica iz SNSD-a Dušanka Majkić ističe za “Nezavisne” da se po ovom problemu BiH ne razlikuje od mnogih zemalja čije stanovništvo odlazi u značajnom broju.
“Izgleda da je 21. vijek – vijek velikih migracija društva. Čak i neke zemlje EU, kao što je susjedna Hrvatska, takođe bilježe veliki odliv stanovništva”, kaže Majkićeva.
Naglašava da to jeste problem za lokalne ekonomije i da ne zna kako će se taj problem rješavati.
“Da ne govorim o tome u kakvoj smo mi političkoj situaciji jer ne možemo postići dogovor o važnim pitanjima, tako da će i ovo biti problem koji će se teško moći riješiti. Mi ne reagujemo adekvatno i na problem migracija ljudi koji prostor BiH koriste da se dočepaju EU, tako da nismo u mogućnosti da se uhvatimo u koštac ni sa drugim problemima koje imamo”, ističe Majkićeva.
Dvojno državljanstvo
Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom. “Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i to pitanje će biti postavljeno na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH”, kazali su u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Ističu da je u programu rada Vijeća ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom, a Adil Osmanović, resorni ministar, pokrenuo je inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom.
Ponovno sticanje državljanstva
U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da postoji interes za lica koja su se odrekla bh. državljanstva za ponovno sticanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su stečeni preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH, koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakona o državljanstvu s izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine.
“Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu”, kažu u ovom ministarstvu.
Po podacima iz Migracionog profila za 2016. ukupno su primljena u državljanstvo 682 lica, od toga 592 po sporazumu o dvojnom državljanstvu, 84 u postupku naturalizacije u RS i šest lica u posebnoj proceduri kao lica od naročitog interesa za BiH. U FBiH nije bilo naturalizacije jer nisu bili usvojili podzakonske akte.
Odricanje radi sticanja državljanstva
• SR Njemačke
• Austrije
• Slovenije
• Norveške
• Danske
• Češke
• Srbije
• Hrvatske
• Crne Gore
ODRICANJE OD DRŽAVLJANSTVA BiH
godina Broj osoba
1996. 6
1997. 6
1998. 8
1999. 14
2000. 51
2001. 2.190
2002. 8.212
2003. 9.070
2004. 6.993
2005. 5.657
2006. 4.716
2007. 4.655
2008. 3.478
2009. 3.297
2010. 3.585
2011. 3.370
2012. 3.418
2013. 3.447
2014. 3.507
2015. 3.528
2016. 4.385
2017. 4.365
2018. (20.7.) 2.353
UKUPNO: 80.311