Hiljade Iranaca marširalo je glavnim ulicama i trgovima ukrašenim zastavama, balonima i transparentima sa revolucionarnim i vjerskim sloganima.
U Teheranu su okupljeni mahali iranskim zastavama, skandirala i nosila plakate na kojima su ispisane poruke “Smrt Americi” i “Smrt Izraelu”, uobičajene na provladinim skupovima. Neki su spalili zastave SAD i Izraela, što je također uobičajena praksa na takvim skupovima.
U većim gradovima širom zemlje bilo je snažno osiguranje.
Godišnjica kraja Islamske revolucije je obilježena mjesec dana nakon smrtonosnog napada takozvane “Islamske države” u gradu Kermanu u kojem je poginulo najmanje 95 ljudi tokom komemoracije istaknutom iranskom generalu Kasemu Sulejmaniju koga su SAD ubile u napadu dronom 2020.
Teheran je pokušao da okrivi SAD i Izrael za napad dok se izraelska ofanziva u Pojasu Gaze nastavlja. Iran je izveo raketne napade na Irak i Siriju, zatim je udario na navodne mete antiiranske sunitske militantne grupe Džaiš al adl u nuklearno naoružanom Pakistanu, koji je odgovorio udarima na Iran, dodatno podižući tenzije u regionu zapaljenom ratom Izraela i Hamasa.
Ranije u januaru u napadu dronom ubijena su tri američka vojnika u Jordanu, za šta je preuzeo odgovornost Islamski otpor, iračka grupa koju podržava Iran. SAD su saopćile da smatraju Teheran odgovornima, a Iran je zaprijetio da će “odlučno odgovoriti” na svaki američki napad na Islamsku Republiku.
Islamska revolucija počela je raširenim nemirima u Iranu zbog vladavine šaha Mohameda Reze Pahlavija. Šah koji je bolovao od raka za šta se nije znalo, pobjegao je iz zemlje u januaru 1979. Ajatolah Ruhollah Homeini se tada vratio iz egzila, a vlada je pala 11. februara 1979, nakon višednevnih masovnih demonstracija i sukoba između demonstranata i sigurnosnih snaga.
(Vijesti.ba)