Primjeri negiranja genocida u Srebrenici smanjeni su nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Na dan kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, BIRN BiH je zabilježio više od 70 objava u kojima se negira genocid na društvenoj mreži Twitter. Ove dopune tada još uvijek nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH u narednim danima znatno smanjivao.
Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.
“Drastična je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadržana negacija većim dijelom iz Srbije”, kaže Edin Ikanović iz Memorijalnog centra.
BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona, pratio objave na društvenoj mreži Twitter koje u sebi sadržavaju riječi “genocid” ili “Srebrenica” odnosno u kojima se negira genocid, bilježeći samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo moguće putem ove platforme.
Novinari BIRN-a BiH su također od 23. jula do 1. augusta pratili sadržaje večernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvaničnika prenesene na internet portalima u BiH sa velikom čitanošću, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.
Broj objava na Twitteru se sa 70, koliko je zabilježeno prvog analiziranog dana, smanjio na četiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvaničnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine također je smanjen.
Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona došlo je do velikog broja slučajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima značajno smanjio nakon što su dopune stupile na snagu. Ikanović kaže kako su prošle godine zabilježili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine očekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.
“Ono zašto govorim da je urodilo plodom – imamo 20-ak negiranja nakon što je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slučajeva”, kaže Ikanović.
Opreznije izjave u medijima
Na portalima drugih medija također je evidentirano više izjava u kojima se negira genocid u Srebrenici. Portal Slobodne Evrope zabilježio je negiranje načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića, RTVBN prenio je negatorski stav zastupnice u Skupštini Republike Srpske Jelene Trivić, a Al Jazeera Balkans zabilježila Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici.
Javne ličnosti koje su također javno izrekle protivljenje presudama Haškog tribunala jesu gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, koji je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je “spreman dvije godine u zatvor otići, ali da će reći svugdje da nije bilo genocida u Srebrenici”.