Korijen je bogat vitaminom C i antioksidansima, a jelima daje intenzivno aromatičan i pikantan okus…
Specifičan, intenzivan okus hren čini savršenim sastojkom za davanje specifične note jelima od mesa, povrća i ribe, ali i za pripremu aromatičnih umaka i začina. Ali hren ima i brojne dobrobiti za zdravlje pa ga, ako dosad niste, pokušajte češće dodati u svoje omiljene recepte. Hren je biljni rod iz porodice krstašica, iste one kojoj pripadaju kupus i rotkvice. Njegov bijeli, debeli korijen cilindričnog oblika ima pikantan i intenzivan okus, nalik okusu senfa ili wasabija, čija esencija se oslobađa kad se korijen nariba ili samelje. Iako se najčešće konzumira upravo korijen, i listovi hrena su jestivi, piše Živim.hr.
Dobrobiti i rizici
Bogat vitaminom C, hren je i izvor vlakana i minerala, poput kalija, kalcija i fosfora te antioksidansa. Sadrži glukozinolate i izotiocijanate, koji su zaslužni za njegov pikantan okus i lakrimogen djelovanje korijena, što znači da izaziva suze pomalo nalik luku. Među njegovim glavnim pozitivnim svojstvima su ona antibakterijska i protuupalna te povoljan učinak na probavu. Konzumacija hrena u studijama je povezana s brojnim dobrobitima za zdravlje, poput poboljšanja stanja kod bolesti dišnog sistema, poboljšanja probave i pomoći kod mokraćnih infekcija. No, konzumacija se ne preporučuje osobama s bubrežnim i želučanim problemima, a ne preporučuje se ni u trudnoći. Količine koje se uobičajeno koriste u kuhinji su umjerene, no prekomjerna konzumacija, zbog visokog udjela izotiocijanata, može utjecati na apsorpciju joda, esencijalnog minerala za funkciju štitnjače. Važno je biti pažljiv i pri rukovanju korijenom jer njegov snažan miris može izazvati suzenje i, u nekim slučajevima, čak i nadraženost očiju, s mogućnošću razvoja konjuktivitisa ili glavobolje.
Smanjuje upalu
Hren sadrži hemikaliju koja se naziva sinigrin za koji su istraživanja pokazala da smanjuje upalu blokirajući ili mijenjajući dijelove imunološkog sistema koji je uzrokuju. Studije sugerišu i da bi sinigrin mogao pomoći u ublažavanju simptoma ateroskleroze, no potrebna su detaljnija istraživanja prije nego što se o tome donesu definitivni zaključci. Može pomoći u smanjenju rizika od stanja poput artritisa, Alzheimerove bolesti, dijabetesa, bolesti srca i raka.
Sprečava oštećenja stanica
Korijen hrena prirodno je bogat antioksidansima koji pomažu u zaštiti tijela od staničnih oštećenja tako što se priljubljuju uz slobodne radikale. Neke su studije uputile na to da bi hren mogao spriječiti razvoj kancerogenih stanica u debelom crijevu, plućima i želucu, no potrebna su dodatna ispitivanja na ljudima kako bi se ta teza potvrdila.
Poboljšava zdravlje dišnog sistema
Ako ste ikada jeli hren, poznat vam je onaj osjećaj peckanja koji se može javiti u nosu, grlu i sinusima. Možda vam to smeta, ali zapravo je korisno za zdravlje vašeg dišnog sistema. Jedna je studija pokazala da suplement na bazi osušenog hrena učinkovito liječi infekcije sinusa i bronhitis.
Antibakterijski učinak
Studije su pokazale da izotiocijanati, fitokemikalije prisutne u hrenu, mogu uništiti bakterije i gljivice koje uzrokuju bolesti, poput trovanja hranom, želučanih čireva i gljivica na koži i noktima.
U kuhinji
Hren se najčešće koristi kao začin. Njegov pikantan okus odlično se slaže sa širokom lepezom jela, poput onih od tjestenine, kuhanog mesa, ribe, salate i variva. Može se koristiti nariban ili mljeven u pripremi umaka. Jedan od najpopularnijih načina pripreme je umak od hrena koji se dobiva miješanjem naribanog hrena, sredine od hljeba, octa, ekstra djevičanskog maslinovog ulja, šećera i soli. Taj umak je idealan dodatak raznim glavnim jelima, ali i tvrdo kuhanim jajima, kuhanom te sirovom povrću, a možete u njega umakati i riblje štapiće, namazati ga u burgere umjesto majoneze, umiješati u pire od krumpira kako biste mu dali pikantniju notu ili njime preliti steak. Inače, svježi hren se može kuhati, pirjati i peći na grillu, a odlično se slaže s cveklom, krumpirom i brokulom.
Ne miješajte ga s wasabijem
Hren nemojte brkati s wasabijem, poznatijim i kao japanska rotkvica od koje se priprema istoimeni zeleni i vrlo pikantan umak. Iko je način korištenja sličan, hren ima intenzivniji i dugotrajniji pikantan okus, dok je wasabi blaži i njegova pikantnost brže nestaje. Zbog otežanog uzgoja pravi wasabi je rijedak i vrlo skup, a to je ujedno i razlog zbog kojeg restorani ponekad koriste zeleni umak koji ima veći postotak hrena nego pravog wasabija.
(Vijesti.ba)