– O osnovnim pravima i demokratiji treba učiti djecu i taj predmet nije trebalo ukidati. Mislim da će nakon nekog dogovora morati vratit taj predmet u škole – kaže za Fenu ministar Hurtić.
On dodaje da mu nije poznata analiza na koju su pozivaju nadležni u RS, a koja je navodno pokazala da taj predmet nije dao željene rezultate.
Dugogodišnja predavačica predmeta “Demokratija i ljudska prava“ Olivera Nedić iz Doboja ima pozitivno iskustvo, te smatra da je ukidanje ovog predmeta veliki gubitak za obrazovanje.
Ona ističe da se ukidanjem ovog predmeta postavlja pitanje kakve mlade ljude želimo obrazovati. Po njenim riječima, u okviru ovog predmeta, provodio se projekat “Ja, građanin“ u 15 časova godišnje.
– Sa učenicima smo radili kakve kvalifikacije od kandidata na izborima tražimo, mapirali smo probleme koje je moguće riješiti, ispitivali smo da li nadležni koriste sve mehanizme za rješavanje problema i slično. Drugim riječima, djeca se uče da propituju odluke autoriteta, a što i jeste pravo svakog građanina – objašnjava nastavnica Nedović.
Učenici su, kako je rekla, imali mogućnost da demisitifikuju autoritet, za razliku od prethodnih generacija koje nisu propitivali odluke direktora ustanove, načelnika ili bilo kojeg drugog autoriteta.
– U protekloj deceniji, pa i više, djeca su se mogla obraćati autoritetima, zakazivali su se sastanci. Postoje i konkretni rezultati, pa je tako pobjednička ekipa iz 2021. u Doboju mapirala problem ‘teške torbe, krive kičme’. Ponudili su rješenje i u toj školi su postavljeni ormarići u koje djeca ostavljaju sav višak – objašnjava Nedović.
I ona nije upoznata sa analizom na koju se poziva Ministarstvo prosvjete, ali je ubijeđenja da je takvo istraživanje trebalo da uključi praktičare.
– Ono što mi je poznato jeste da sva relevantna istraživanja govore suprotno od toga, odnosno da je ovaj predmet obilovao praksom i da je dao rezultate – zaključila je ova nastavnica.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da je entitetski pedagoški zavod predložio da predmet “Demokratija i ljudska prava” ne bude samostalan, a da se poznavanje ljudskih prava, osnova demokratije i značaj građanskog učešća integrišu u postojeće nastavne predmete.
Tvrde da je prijedlog zasnovan na “preporukama relevantnih organizacija u oblasti obrazovanja koje ukazuju na efektivniju implementaciju građanskog obrazovanja kroz više predmeta, kao i na analizi koja je pokazala da dosadašnja realizacija predmeta nije dovela do značajnog razvoja građanske svijesti i kritičkog mišljenja, jer se nastava često svodila na reprodukciju gradiva i učenje za ocjenu”.
Direktorica Republičkog pedagoškog zavoda Slađana Tanasić tvrdi da je Zavod uputio preporuke Ministarstvu prosvjete slijedeći primjere iz šireg i užeg okruženja.
– Slijedili smo i preporuke Savjeta Evrope koji su svima nama još 2017. godine preporučili da se sva znanja i vještine iz oblasti građanskog prava ne trebaju izučavati kroz jedan predmet, već da ga treba integrisati u postojeće predmete – tvrdi Tanasić.
Po njenim riječima, to znači da se najviše kroz predmete iz istorije, jezika, prirode i društva, te geografije i vaspitnog rada u odjeljenskoj zajednici trebaju razvijati građanske kompetencije kod svih uzrusta učenika u osnovnim školama, a ne samo u jednom razredu.
– Omogućićemo da se kod djece od 2. do 9. razreda razvijaju ove vještine – uvjerava Tanasić.
(Vijesti.ba/Fena)