– Nakon što su sa sindikatima riješene formalnosti oko ovlaštenja, slijedi formiranje pregovaračkih timova – pojašnjava ministrica Hota-Muminović, podsjećajući da su u posljednje tri godine plaće zaposlenih u obrazovanju povećane za najmanje 50 posto.
– Danas prosječna primanja nastavnika iznose oko 2.500 KM, a godišnje se za njihove plaće izdvaja 400 miliona KM iz budžeta Kantona Sarajevo. To su ozbiljni iznosi i zato je važno da s obje strane pokažemo odgovornost i razumijevanje – naglašava Hota-Muminović.
Uz poboljšanje materijalnog položaja prosvjetnih radnika, Ministarstvo je započelo i modernizaciju sistema zapošljavanja.
Digitalno zapošljavanje, koje se prvi put uvodi u obrazovni sektor, označava ne samo tehničku inovaciju, nego i korak ka transparentnijem procesu.
– Godinama smo svjedočili nepravilnostima u zapošljavanju – od nepotpune dokumentacije do subjektivnosti na intervjuima. Sve to jasno je utvrdio Ured za borbu protiv korupcije KS analizom dosadašnjeg procesa – podsjeća ministrica.
Put do digitalizacije, dodaje, nije bio lak.
– Bilo je otpora i pokušaja opstrukcije, ali proces je naišao i na veliku podršku. Svake godine bit ćemo bolji, a na kraju će se svi htjeti ‘pohvaliti’ da su upravo oni dali ideju za digitalizaciju – kaže Hota-Muminović.
Reformski procesi, ističe, idu ruku pod ruku s pitanjima svakodnevice u školama – od međuljudskih odnosa do odgovorne upotrebe tehnologije.
Tema korištenja mobitela u učionicama izazvala je burne rasprave, ali ministrica ostaje pri stavu da nije za “centralizirane zabrane“.
– Vlade ne trebaju donositi mjere koje vrijeđaju inteligenciju ljudi, pogotovo mladih. Ako im nešto zabranite, prirodno će tražiti načine da to zaobiđu. Naš zadatak nije da zabranjujemo, nego da učimo mlade kako da razumiju posljedice nepravilnog korištenja tehnologije i razviju zdrave navike – objašnjava.
Odgoj, dodaje, ne može se svesti na naredbe i zabrane.
– Hajde da za početak uvedemo zabranu mobitela u vlastitim kućama – vidjet ćete koliko je to teško. Odgoj je zahtjevan, uvijek je bio. Stara mudrost kaže da je odgojiti dijete isto što i iglom iskopati bunar. Trebaju nam te igle – to strpljenje.
Mnoge škole, kaže, već su same pronašle načine kako da regulišu upotrebu mobitela bez nametnutih mjera “odozgo“.
Govoreći o nedavnim slučajevima seksualnog iskorištavanja maloljetnica, ministrica ne skriva ogorčenje.
– Ti slučajevi pokazuju u kakvom se društvenom ponoru nalazimo. Ta mreža zlostavljanja pažljivo je građena iz pozicije moći, na štetu ranjivih. To je odraz izgubljenog osjećaja za granice, za tuđu bol i odsustva zaštitnih mehanizama – kazala je ministrica.
Podsjeća da je Ministarstvo, kada je propisalo indikatore koji ukazuju na ugroženost djeteta, bilo izloženo napadima.
– Profesionalci koji rade s djecom – u obrazovanju, socijalnoj zaštiti, zdravstvu i pravosuđu – moraju biti visoko senzibilizirani na znakove koje nam djeca šalju. Strah me i pomisliti ima li među onima koji su nas tada napadali i takvih koji imaju interes da se ti znakovi nikada ne primijete – kaže Hota-Muminović.
Komentirala je i imenovanje u Predsjedništvo Naroda i pravde.
– Odgoj, obrazovanje i nauka su prioriteti politike Naroda i pravde. U Predsjedništvu ću svoj doprinos davati upravo u tim oblastima, posebno u kontekstu reformi koje nas čekaju na evropskom putu – ističe.
Plan rasta Evropske unije, dodaje, otvara brojne prilike za razvoj obrazovanja.
– Biti dio vidljivih promjena na bolje velika je odgovornost, ali i privilegija – zaključuje ministrica Naida Hota-Muminović u razgovoru za Fenu.
(Vijesti.ba / FENA)