Šta je zapravo ljubav?
Kampanja, kroz generacijski prikazan narativ putem videa prikazuje društvene stereotipe, te naglašava da patnja ne znači ljubav. Istovremeno postavlja i pitanje: Šta zapravo predstavlja riječ – ljubav? Za svakog pojedinca ova riječ može nositi različita značenja, ali zajednička riječ koja ih sve povezuje je – život.
Menadžerica Sigurne kuće u Banjaluci Amela Bašić-Tomić upozorava da nasilje često počinje suptilno, ali se završava ozbiljno, te da je jedan od ranih znakova upravo verbalno kontrolišuće ponašanje, koje je u osnovi nasilničkog ponašanja.
“Nešto što na prvi pogled izgleda kao briga poput ‘Zašto si s tim prijateljima? ili ‘Nisu ti oni pravi’, može biti početak izolacije i gubitka slobode. Kritike koje uništavaju samopouzdanje propraćene izjavama poput ‘Kao da ti to možeš razumjeti’ ili ‘Tvoj posao? To je samo hobi’ možda zvuče bezazleno, ali konstantno potkopavanje samopouzdanja može vezati žrtvu za nasilnika. Na kraju dolazi izolacija – tiho oružje nasilja koje se dešava kad partner počne stvarati krivicu zbog druženja s porodicom i prijateljima. To nije ljubav – to je kontrola”, kaže Bašić-Tomić.
Kakve poruke šaljemo?
Psiholog prof. dr Sanja Radetić Lovrić naglašava da je današnja tradicionalna žena Balkana odrastala uz poruke koje su izgradile njenu sliku o sebi, kao i stavove i uvjerenja o svijetu oko nje:
“Neke poruke koje dobijamo u svom odrastanju mogu da nas osnaže, a neke da nas ograniče i zarobe u okovima predrasuda koje postoje u društvu. Tradicija je poručila da dobra djevojčica treba da bude mirna i poslušna, da nije lijepo da se ljuti, da je vrijednost biti poslušna mužu i udovoljiti mu, ma kakav on bio, te da je ispravno istrpiti svaku bračnu krizu pa i nasilje da bi se sačuvala porodica. Istovremeno, sa svih strana dolaze poruke da bi djevojke i žene trebalo da budu atraktivne i drže do sebe, ali ne baš i ambiciozne, jer karijera i porodica ne idu najbolje zajedno.
Upravo onda, kada prestane odrastanje uz ovakve poruke, žena će ženi moći biti podrška. Žene će dobiti zasluženo poštovanje jer će se više prepoznavati njihove potrebe, a djevojčiće će svijest o sebi graditi bez brojnih ograničavajućih poruka. Tako će stasati nove generacije žena, oslobođenih okova predrasuda.”
“Napišimo priču iz početka” podržali su Društvo psihologa RS, Fondacija “Udružene žene”, Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra“, Woman.com Club, Udruženje građana “Superbrke”, Hemofarm fondacija i Centar za primjenjenu psihologiju “Nea Psychologia”.
Ova društveno odgovorna kampanja uključivat će različite aktivnosti poput javnih diskusija.
Informativni materijali biće dostupni na različitim kanalima komunikacije, s fokusom na društvene mreže i TV stanice. Hemofarm poziva sve zainteresovane da se pridruže razgovorima i doprinesu stvaranju pozitivnog okruženja za sve žene.
Njihovu inspirativnu priču možete pogledati u nastavku: