Hatidžina pravda: Incko zabranom negiranja genocida okrenuo novu stranicu u BiH

Ako bi cijenili dugogodišnji mandat odlazećeg visokog predstavnika, onda bi kolege sportski novinari odgovorili – bila je to jedna uspavanka a onda je Inzko dao gol u sudijskoj nadoknadi. Uistinu je tako, Inzko je donio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, što je bila prijeka potreba, kako civilizacijska, tako i ljudska i pravna. Svi oni koji ovu odluku vide kao problem, imaju problem sa osnovnim ljudskim pravom, demokratskim sistemom i vrijednostima, ali prije svega imaju problem sa svojom čašću i ljudskošću. U odluci je navedeno: ”Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira donesenu u junu 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati; te napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost ‘da se osigura puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava;’ Inzko je nametnuo zakon kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina, te veličanje i promovisanje ratnih zločinaca, presuđenih u Haagu ili na domaćim sudovima. Sve na stranu, ali mi u Krajini bi samo za ovaj potez rekli: ”halal ti ćufta, dragi Valentine”.  

Godišnjica zločina u zloglasnom logoru: U Keratermu je u jednoj noći ubijeno 200 ljudi

Nakon Srebrenice, Prijedor je bolna rana na tijelu svakog Bošnjaka i svih čestitih građana Bosne i Hercegovine. Posmrtni ostaci ubijenih u logoru Keraterm pronađeni su u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica, a za brojnim se još traga. U Prijedoru je ove sedmice obilježena 29. godišnjica najvećeg zločina u koncentracionom logoru Keraterm, kroz koji je tokom ljetnih mjeseci 1992. prošlo oko tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. U samo jednoj noći, sa 23. na 24. juli, iz sobe broj tri logora Keratrerm ubijeno je oko 200 logoraša. Među njima muž i sin Ifete Imširović, koja je, tragajući za njima, obišla brojne masovne grobnice. Jednu sinovu kost našla je u Jakarinoj Kosi:

– Muža sam našla u Kevljanima. Ukopala sam tu jednu kost, 2006. su ukopana obojica. 2014. sam našla sina u Tomašici. Teško mi je, svaki dan isto – žalost. Četrdeset je godina imao. Došli su, spavao je, odveli i ubili ga. Zna se ko ga je ubio, osuđen je, ali slabo osuđen – govori Ifeta Mašić, sestra ubijenog logoraša.

Svjedok te teške noći je i Fikret Alić, logoraš koji je bio u susjednoj sobi, a čija je slika iza logorske žice obišla svijet i poslala poruku da se ovdje vrše strašni zločini: – Tu su mi sin i kćer. Sad sam im pričao kako sam morao pasti travu. Zoran me natjerao. Kad sam rekao da mi smeta nos, okrenuo me na beton i udario i rekao – sad pasi, neće smetati. Svaki put su iste emocije – sjetiš se prijatelja koji su ovdje ležali utovareni u kamione – kaže Alić.

Koliko će Pelješki most donijeti štete ili dobiti BiH?

Prvi čovjek Neuma načelnik Dragan Jurković, istaknuo je općina na čijem je čelu želi poboljšati kvalitet i pokazati koliko je Neum poželjna destinacija. Neum je ponovo hit na Jadranu, a zbog restrikcija u pojedninim zemljama, omiljeno mjesto brojnih Bosanaca i Hercegovaca. ”Pokušavamo da uredimo dio obale. Biće stvari u Neumu koje će se dosta promijeniti, od šetnice, do samih plaža. Želimo poboljšati kvalitetu i pokazati Neum kao jednu destinaciju koja će biti poželjna. Radit ćemo da štandovi na šetnici budu jednobrazni i da se ne događa to da imamo svega i svačega. Uredit ćemo da to bude prepoznatljivo i lijepo“, kazao je. Komentarišući spor sa Malim i Velikim Školjem i Klekom, kazao je da je to spor koji vode BiH i Hrvatska, te oni ne mogu ući u taj dio jer nisu kompetentni. “Mislim da je teritorij BiH, al imaju komisije koje će odlučiti”, istaknuo je. Koliko će Pelješki most donijeti štete ili dobiti BiH, kaže: “Sa gledišta opštine, on će jednim dijelom rasteretit promet koji se već sada osjeti, gdje su velike gužve od graničnog prelaza Klek 1, Klek 2, do onog dijela gdje će se smanjiti broj ljudi koji će cirkulirati kroz ovaj dio. S ekonomske strane biće malo finansijskih gubitaka. EU je finansirala taj most. Vjerovatno su procijenili da je pravno i legalno. Za 10 dana bi trebao biti spojen”. O cesti Stolac-Neum rekao je da će puno pomoći BiH u privrednom smislu.

Zabrinjavajuće: U Cazinu još dvije saobraćajke- u razmaku od 50 metara

U našem gradu su saobraćajke nažalost postale česte, uprkos brojnim upozorenjima i saznanjima da su posljednjih mjeseci odnijele više života, posebno mladih ljudi. Danas su se, u Cazinu, u Jošanima, desile dvije dvije saobraćajne nesreće u kojima je učestvovao veći broj auta i koje su prouzrokovale značajne materijalne štete. Još nemamo informaciju o eventualno nastradalima, a policija je na licu mjesta i vrši uviđaj. Saobraćaj se na ovom mjestu odvija otežano. A danas, iako nije kiša i nije klizavo, opet su ove nemile scene na našim ulicama. Apelujemo na sve vozače vozite oprezno i čuvajte se. Uvijek ima neko ko vas voli i čeka na vas.

Besplatno cijepljenje u Hrvatskoj / Plenković: Imamo dovoljno cjepiva za cijelu Hrvatsku i BiH

Nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) hrvatski premijer Andrej Plenković osvrnuo se na proces cijepljenja protiv COVID-19 te poručio kako cjepiva ima dovoljno za sve hrvatske građane, ali i za sve državljane BiH koji se mogu besplatno cijepiti u Hrvatskoj i to s obje doze.

– Mi ćemo ove godine dobiti jedno osam milijuna cjepiva, imamo toga dovoljno da cijepimo cijelu Hrvatsku i BiH, i to sa po dvije doze – kazao je Plenković, prenose hrvatski mediji. Dodao je kako će Hrvatska sa zadovoljstvom donirati cjepivo svojim susjedima. Mi za 150 godina nećemo potrošiti cjepivo koje smo naručili. Mi ćemo morati donirati cjepivo svojim susjedima, i to ćemo učiniti sa zadovoljstvom. Oni se svi mogu besplatno cijepiti – poručio je Plenković.

Dodao je da štiteći susjede, štite sami sebe.

Nedžad Husić poražen u polufinalu Olimpijskih igara

Bh. tekvandoista Nedžad Husić (19) poražen je od Uzbekistanca Ulugbeka Rashitova rezultatom 28:5. Husić tako je nije izborio finale Olimpijskih igara u kategoriji do 68 kilograma. Husić je samim plasmanom u polufinale ostvario najbolji rezultat u historiji BiH na Olimpijskim igrama te je bio osigurao borbu za medalju. Nažalost, u borbi za bronzu protiv u repasažu (dodatne kvalifikacije), izgubio je, ali opet ostaje ovaj historijski rezultat za Husića.

Presudnom se ispostavila prva runda u kojoj je Uzbekistanac s nekoliko preciznih udaraca stekao ogromnu prednost 14:1, te je do kraja mirno borbu priveo kraju i zasluženo slavio. Naš mladi borac je prethodno u četvrtfinalnom okršaju savladao Egipćanina Mahmouda Abdulrahamana 8:7, a u osmini finala eliminisao je japanskog predstavnika Ricarda Suzukija rezultatom 22:2.