Tri prethodnika glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) Gordane Tadić nisu završila svoj mandat što smatram indikativnim, ocijenio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija.
On je na funkciju predsjednika Vijeća došao prije šest mjeseci poslije ostavke bivšeg predsjednika Milana Tegeltije nakon sumnji u umiješanost u koruptivne afere.
U prvih šest mjeseci Lagumdžijinog mandata izrečena je prvostepena disciplinska odluka o razrješenju glavne tužiteljice državnog tužilaštva, ali i pokrenut disciplinski postupak protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca koji je završio javnom opomenom.
U svom specijalnom izvještaju, objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe) ocijenio je kako je nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni problem Bosne i Hercegovine. Pribe je ocijenio i da je nedostatak povjerenja u pravosuđe posebno izražen u pitanju VSTV, na koji građani i članovi pravosudne zajednice često gledaju kao na centar moći bez odgovornosti, u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja.
Lagumdžija kaže kako je svjestan da politika oduvijek pokušava ostvariti svoj uticaj na rad pravosuđa, ali i da se povjerenje građan u pravosudni sistem u BiH može vratiti samo predanim radom i poštivanjem zakona.
Gospodine Lagumdžija, da li na rad VSTV utiče bojkot iz RS nakon što je donesen tzv. Inckov zakon (Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je donio donedavni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko)?
– Članovi VSTV, svi, bez izuzetka, obavljaju sve svoje dužnosti. Do sada nije bilo čak ni naznake bilo kakvog bojkota. U ovoj proceduri, koju sam prethodno pomenuo, vezano za disciplinski postupak protiv glavne tužiteljice tužilaštva BiH, imali smo telefonsku sjednicu kojom se glasalo o zahtjevu za moje izuzeće. Svi članovi Vijeća, koji su bili u BiH odazvali su se pozivu. Dakle, nema nikakvih naznaka bojkota rada Vijeća od bilo koga, pa i od članova koji dolaze iz Republike Srpske.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit naveo je, kada je preuzeo dužnost, da u pravosuđu „ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno“, pozivajući se na Pribeov izvještaj. Jeste li i gdje primijetili tu vrstu disfunkcionalnosti?
– Mnogi izvještaji međunarodnih eksperata koji su se bavili vladavinom prava u BiH ukazuju na manjkavosti pravosudng sistema. I sam VSTV je svjestan da postoje nedostaci i da je potreban angažman u različitim oblastima djelovanja. Reformski program VSTV je fokusiran upravo na ove oblasti rada pravosuđa koje je potrebno unaprijediti.
Određeni koraci su već poduzeti u pogledu utvrđivanja odgovornosti zbog nekorištenja CMS /TCMS sistema (sistem za upravljanje predmetima za sudove i tužilaštva), kao i implementacije Zakona o zaštiti tajnih podataka. Kada je u pitanju integritet nosilaca pravnih funkcija, a što je u fokusu naših budućih aktivnosti, mi smo već preduzeli aktivnosti na uspostavi odjela za integritet u mjeri u kojoj nam to dozvoljava sadašnje zakonsko rješenje.
U toku je procedura donošenja zakona o VSTV-u. Trenutno se to nalazi pred Parlamentarnom skupštinom BiH. Mislim i očekujem da će nam novi zakon dati šira ovlaštenja u pogledu uspostave i djelokruga nadležnosti Odjela za integritet. Ovaj Odjel za integritet bi se u budućnosti trebao baviti pitanjima provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija, kao i jačanjem kapaciteta ureda disciplinskog tužioca i disciplinskih komisija koje odlučuju o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.
Vaš je prethodnik na ovu funkciju, a nakon afera, podnio ostavku, a međunarodni zvaničnici uključujući i ambasadu SAD su naveli kako se od novog rukovodstva očekuje da se obaveže na poboljšanje pravosudnog integriteta. Jeste li u ovih pola godine, koliko obnašate ovu funkciju, primjetili poboljšanje ili nailazite na prepreke?
