Istraga je pokazala da je Srbija ignorirala pozive koji su stizali sa svih strana, uključujući i one koje je grupa eksperata Ujedinjenih naroda (UN) uputila 23. februara sa apelom na zemlje širom svijeta da zaustave dotok oružja u Izrael zbog opasnosti da se ono koristi za kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Prema istrazi koju je sproveo Haaretz u saradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), Srbija je izvezla u Izrael naoružanje vrijedno 16,3 miliona eura (17,5 miliona dolara) otkako je izbio rat u oktobru 2023. godine.
Zataškavanje
Vrijednost izvoza oružja iz Srbije u Izrael u februaru, martu i maju ove godine iznosila je 15,7 miliona eura, pored toga da je Srbija ranije u oktobru 2023. izvezla u Izrael oružje u vrijednosti od 540 hiljada eura.
Istraga je pokazala da je većina ovog oružja prevezena izraelskim vojnim avionima, a od oktobra 2023. identificirano je sedam izraelskih vojnih letova za Srbiju. Ukazala je i na osmi let, ali je navedeno da je obavljen avionom “u privatnom vlasništvu, koji je poznat po transportu različitih vrsta tereta, uključujući oružje”. Između ostalog, istraga je pokazala da je jedan let obavljen 5. februara, dva leta 18. marta i tri leta 26. maja.
Haaretz je naveo da Vlada Srbije nije objelodanila sadržaj tih pošiljki, a Ministarstvo trgovine Srbije je također odbilo zahtjev BIRN-a, podnesen na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, da se otkrije datum izdavanja izvoznih dozvola i vrste naoružanja koje je isporučeno. Ministarstvo je proglasilo te podatke ”strogo povjerljivim”.
Prema istrazi, ovi letovi su uslijedili nakon što je Međunarodni sud pravde, najviše sudsko tijelo UN-a, naredio Izraelu 26. januara da spriječi svoje snage da počine ili podstiču djela genocida nad Palestincima, kao odgovor na tužbu za genocid koju je Južna Afrika podnijela protiv Izraela.
Haaretz citira Vladu Radulovića, vojnog eksperta iz Srbije, koji je rekao da je ”Izraelu potrebna navođena i nenavođena municija za avione, posebno avio-bombe za prodor u bunkere i podzemne objekte, rakete za sisteme protuzračne odbrane, municija srednjeg kalibra, tenkovske i artiljerijske granate i pešadijsko oružje”.
Stručnjak smatra da je “potrebno osigurati i dodatne količine malokalibarske municije za malokalibarsko oružje, kao i minobacačke granate”.
Brojni podaci
Dodao je da su srbijanske artiljerijske granate kalibra 155 mm, koje proizvodi državna kompanija ”Krušik”, ”veoma tražene, i to ne samo na Bliskom istoku”.
Više od osam mjeseci Izrael vodi genocidni rat protiv Gaze, kako su ga međunarodni stručnjaci opisali, u kojem je stradalo i ranjeno više od 121.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
U ratu je uništeno oko 70 posto civilne infrastrukture, uključujući stambene objekte, škole i bolnice.
Izrael se u prošlosti često povezivao i sa prodajom oružja vojnim snagama bosanskih Srba u periodu između 1992. i 1995, kada je na snazi bio embargo na izvoz oružja i vojne opreme u zemlje bivše Jugoslavije.
Vrhovni sud Izraela 2016. godine odbio je zahtjev za otkrivanje podataka o navodnom izvozu oružja u bivšu Jugoslaviju tokom rata u Bosni i Hercegovini u tom periodu, naglašavajući da bi “objavljivanje traženih informacija moglo nanijeti štetu nacionalnoj sigurnosti ili vanjskim odnosima”.
Pravnici koji su se bavili ovim slučajem i zahtijevali otkrivanje detaljnijih podataka, osvrnuli su se na izvještaj Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju iz 2002. godine, u kojem se navodi kako je “Izrael isporučio oružje snagama bosanskih Srba 1992. godine, kada je počela opsada Sarajeva”, kako bi snage koje su okružile Sarajevo omogućile većini pripadnika jevrejske zajednice da napuste ovaj grad.
“Bilo je više indicija o umješanosti Izraela: na kraju 1994. godine, pretraga ostataka minobacačke granate na sarajevskom aerodromu otkrila je da su se na granati nalazila hebrejska slova, a u augustu 1995. godine, u informativnoj emisiji izraelske televizije objavljeno je da su privatni dileri oružja iz Izreala snabdjevali Vojsku Republike Srpske (VRS). Ovo se moralo dogoditi uz saglasnost Vlade“, stoji u izvještaju Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju.
(Vijesti.ba)