Sve veća izloženost buci, posebno u urbanim sredinama, na radnim mjestima i kroz svakodnevno korištenje slušalica, ostavlja posljedice koje se često prepoznaju prekasno.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o problemu koji se može prevenirati, ali samo ako se na prve znakove reagira na vrijeme.
Jedan od najčešćih uzroka oštećenja sluha upravo je buka.
Kako ističe prim. dr. sc. Borut Marn, dr. med., specijalist otorinolaringologije i subspecijalist audiologije, uho “pamti” svaku izloženost.
– Buka je vrlo čest uzrok oštećenja sluha jer se njezin učinak zbraja. Kao što organizam pamti zračenje, tako pamti i buku. Prvi znak da smo pretjerali najčešće je zvonjava u ušima. To je jasno upozorenje da je izloženost bila prevelika, objašnjava dr. Marn.
Dodaje kako osjetljivost na buku znatno varira. Dok neki ljudi godinama rade u bučnim uvjetima bez posljedica, drugi razviju oštećenje i pri manjoj izloženosti.
– Zujanje u ušima prvi je simptom i jedna od rijetkih tegoba koju je moguće spriječiti, naglašava.
Šta učiniti kod iznenadnog gubitka sluha?
Iznenadna zaglušenost uha zahtijeva brzu reakciju. Prema riječima dr. Marna, u takvim situacijama ne treba čekati, već pokušati procijeniti radi li se o prolaznom ili ozbiljnijem problemu.
– Ako se pojavi iznenadni osjećaj zaglušenosti, važno je odmah reagirati. Jednostavnom samoprovjerom može se procijeniti je li riječ o problemu s provođenjem zvuka ili unutarnjim uhom. Bez glazbene viljuške, dovoljno je proizvesti niski ton, primjerice ‘uuuu’. Ako se vlastiti glas čuje u zaglušenom uhu, problem je najčešće prolazan. Ako se, međutim, čuje u zdravom uhu, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć, savjetuje.
Kako odabrati odgovarajuće slušno pomagalo?
Kod trajnog oštećenja sluha, slušna pomagala ključna su za kvalitetu života, no njihov odabir je individualan. Na to upozorava Maja LakušIvanček, mag. edu. phon. reh. i mag. ling.
– Optimalno slušno pomagalo odabire se prema slušnim potrebama osobe, stupnju oštećenja sluha i anatomiji zvukovoda, ističe.
Slušna pomagala dijele se na ona koja rade na zračnu i koštanu vodljivost.
– Zvuk ne primamo samo putem uha, već i preko kosti. Zato se u određenim situacijama, primjerice kod mikrotije, anotije ili atrezijezvukovoda, koriste pomagala na koštanu vodljivost, jer ne postoji fizički prostor za klasično slušno pomagalo, pojašnjava.
Takva pomagala mogu se nositi na traci, rajfu ili šilterici, a posljednjih godina dostupna su i implantibilna rješenja.
– Riječ je o slušnim pomagalima koja se operativnim zahvatom ugrađuju izravno u kost i predstavljaju značajan napredak u rehabilitaciji sluha, dodaje.
(Vijesti.ba)