Mozak se tokom života prirodno mijenja i postepeno smanjuje, a kako bi nadoknadio ove promjene, dolazi do preklapanja neuralnih mreža.
To može izazvati blagu zbunjenost ili kognitivno opadanje, ali važno je napomenuti da demencija nije sastavni dio starenja.
Povremeni gubitak pamćenja, poput situacije kada uđemo u sobu i zaboravimo razlog ulaska, smatra se normalnim dijelom starenja. Također, poteškoće u obavljanju zadataka koje ne radimo svakodnevno nisu neuobičajene, objašnjava dr Lisa Bilars, šefica neurologije i medicine spavanja u Kaiser Permanenteu u Atlanti.
Ipak, ukoliko zaboravnost ili druge kognitivne promjene postanu učestale i ometaju svakodnevni život, ne smiju se zanemariti. Neke promjene u pamćenju mogu biti rani znakovi demencije, a često ih je teško samostalno prepoznati.
Kako mozak stari
Frontalni korteks, dio mozga odgovoran za razmišljanje, donošenje odluka i pamćenje, smanjuje se s godinama. Mozak tada aktivira druge neuralne mreže kako bi održao kognitivne funkcije. Kada se mreže preklapaju, može doći do poteškoća u koncentraciji i prisećanju informacija, objašnjava dr Carolyn Fredericks sa Medicinskog fakulteta Yale, čije istraživanje je fokusirano na Alzheimerovu bolest.
Blago kognitivno oštećenje (BKO)
Ponekad se normalne promjene pamćenja pogoršaju, što dovodi do stanja poznatog kao blago kognitivno oštećenje (BKO). Osobe sa BKO mogu češće gubiti predmete, zaboravljati važne događaje ili imati problema da se sjetu pravih riječi u razgovoru. Iako stanje nije toliko ozbiljno kao demencija, približno polovina ljudi sa BKO-om vremenom razvije demenciju.
Rani znakovi demencije
Demencija se razlikuje od normalnog starenja mozga. Prema američkom Udruženju za Alzheimerovu bolest, rani simptomi mogu uključivati:
-
Gubitak pamćenja koji ometa svakodnevne aktivnosti
-
Teškoće u rješavanju problema ili izvršavanju poznatih zadataka
-
Miješanje datuma, vremena i mjesta
-
Problemi s razumijevanjem slika i prostornih odnosa
-
Teškoće u govoru i pisanju
-
Često gubljenje stvari i nemogućnost prisjećanja koraka potrebnih da ih pronađu
-
Loše prosuđivanje i donošenje odluka
-
Povlačenje iz društva
-
Promjene raspoloženja i ličnosti
Povremeni zaborav nije razlog za zabrinutost, ali ako se problemi javljaju sve češće, poput stalnog gubljenja predmeta, potrebno je posjetiti ljekara, upozorava dr Fredericks.
(Vijesti.ba)