Akropolj je daleko najveća grčka atrakcija, a prošle godine ga je dnevno posjetilo 22 000 ljudi usljed čega su vlasti uvele stroge kontrole, uključujući i sistem vremenskih ograničenja.
Ove godine, zvaničnici su otišli za korak dalje, najavljujući program koji omogućava posjetiocima da izbjegnu gužve i osjete Periklovo remek-djelo na ekskluzivan način. Ova inicijativa predviđa do četiri grupe od pet ljudi u pratnji ekspertskih arheologa u periodu između sedam i devet ujutru i osam i deset uveče – prije otvaranja i nakon zatvaranja – kako bi se izbjegle hiljade posjetilaca koji slikaju selfije. “Već duže vrijeme tur-operatori traže nešto poput ovoga”, kazala je Nikoleta Valakou, predsjednica Helenik organizacije razvoja kulturnih resursa, državnog tijela povezanog sa ministarstvom kulture.
Ministarstvo je, prema njenim riječima, spremno da dozvoli privatne individualne obilaske, pod uslovom da su spremni da plate po cijeni cijele grupe. “Biće tu i suvenira”, dodala je Valakou. “Replika kovanice, možda kopija male statue… nešto kao uspomena na to jedinstveno iskustvo”.
Međutim, ta mjera – koja je dio reforme politike naplaćivanja ulaznica za više od 350 arheoloških lokacija i muzeja kojima upravlja grčko ministarstvo kulture – izazvala je bijes i negodovanje, uključujući i arheologe. Vodiči je opisuju kao nepraktičnu, a kritičari tvrde da je u suprotnosti sa duhom svega što bi svjetski simbol demokratije trebalo da predstavlja. “Sljedeće što će se dogoditi jeste da se tamo ispija šampanjac i organizuju vjeridbe”, kazala je Despina Koutsoumba, potpredsjednica udruženja grčkih arheologa. “Smatraće da kada su potrošili toliko novca onda mogu da rade što god požele”.
Sama ideja je, prema njenim riječima, “neprihvatljivo ekskluzivna”. Na kraju, spomenik je bio simbol demokratske Atine u kojoj su građani bili jednaki pred zakonom.
“Ovo poručuje da je Grčka spremna da ljudima koji imaju novca omogući da uživaju u Akropolju na veoma ekskluzivan način, a da pritom izostavi one koji prosto nijesu tako imućni. Tome se žestoko protivimo”, kazala je Koutsoumba.
Ranije, samo svjetski lideri, plemstvo i određene slavne ličnosti su imale pristup građevini van radnih sati.
(Vijesti.ba)