Hutbu je kazivao muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koji je podsjetio kako se u Časnom Kur'anu snažno ističe vječna Istina da je sve što je na nebesima i na Zemlji Božije.
„On zna sve što javno ili tajno radimo i govorimo, za sve to polagat ćemo račun pred Allahom, dž.š. U svijetu u kojem živimo, u digitalnom dobu, u kojem su nam dostupne informacije iz cijelog svijeta svjedočimo ljudsku potrebu da svako bude primijećen, opažen, viđen i važan u onome što čini ili govori. Zato su blagoslovljeni trenuci obavljanja pet dnevnih namaza i džuma-namaza jedinstvena prilika da u iskrenom i predanom ibadetu usmjerimo svoje misli i dove ka Allahu, dž.š. U današnjem svijetu toliko je zavladao egoizam i kibur da ljudi sami sebe uzimaju za primjer čestitosti, uspješnosti i moralnosti“, kazao je muftija Grabus.
Ocijenio je da, vjerovatno, nikada u ljudskoj povijesti nije bilo toliko egoizma i kibura kao danas.
„A kibur je šejtanska osobina, nije i ne smije biti vezana za vjernika. Primjećujemo da je u savremeni vjerski govor uveden jeftini marketinško-propagandni pristup, podkasti i citiranje samoga sebe. Kada se sveti govor spusti na nivo profanog onda se i tumačenje islama može svesti na izigravanje njegove čistote i skupljanje lajkova na društvenim mrežama“, kazao je muftija Grabus.
Smatra kako su savremeni načini komuniciranja veliki izazov za govor o vjeri.
„Nama kao organiziranoj zajednici vjernika, Islamskoj zajednici, jeste važno da se artikuliraju i sačuvaju temelji islamskog učenja. Kao vjernici nikada ne smijemo zaboraviti ko je naš uzor u vjerovanju i praktičnoj primjeni islama, u ahlaku i edebu. U Kur'anu se ističe da su to Božiji poslanici. Posebno mjesto kao dobar primjer ili krasan uzor ima Muhammed, a.s.“, kazao je muftija Grabus, podsjećajući kako je šehadet, svjedočenje vjere u Allaha dž.š. i poslanstvo Muhammeda najvažnija istina koju nam je prenio.
Prilikom prve džume kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika upitao je da li smo danas kadri razumjeti i prenijeti velike istine vjere koje je Muhammed, a.s., ostavio u amanet svome ummetu.
„Ključno je pitanje koji su nam interesi, dunjaluk, ahiret ili traženje balansa?“, pojasnio je muftija, te istakao kako nas islamsko vjerovanje uči da se maksimalno trudimo, radimo i borimo i razvijamo znanje i svoje vještine kako bismo izvršili svoju dunjalučku misiju, ali i da dunjaluk ne doživljavamo kao konačno svoje boravište.
Slikovito je naveo da je dunjaluk ahiretska njiva, zbog čega vjernici više puta dnevno uče dovu kada obavljaju namaz i mole Boga da im podari dobro i na ovome i na onome svijetu.
„Dobro znači da nam Allah, dž.š., podari halal imetak, čestitu djecu, zdravlje, a na budućem svijetu spas od džehennemske vatre. Muhammedovo, a.s., učenje je živo i prisutno u cijelome svijetu i nadživjet će sve nas, zato što je to Božiji Zakon“, kazao je muftija Grabus.
Ocijenio je također da se stalno mijenjaju društveni i ekonomski uvjeti života, čega su vjernici svjesni, te da se u pluralnim zajednicama u kojima postoji sloboda izražavanja susreću različite ideje i interpretacije svih važnih tema pa i pitanja koja su povezana s islamom.
„Džamije su mjesta koja su bila i moraju ostati naši orijentiri u tumačenju islama, pripadnosti Islamskoj zajednici i utkanosti u naš vjerski identitet u Bosni i Hercegovini. Džamija nije samo građevina, to je hram posvećen Bogu, prostor u kojem se kale dobri ljudi koji su garant opstanka i razvoja našeg ukupnog bića na ovom dijelu zemaljske kugle. U džamiji učimo da je ljudski život Božiji dar i da je svako od nas pozvan čuvati svoj život i život svih ljudi! Ljudi se razlikuju samo po dobru koje čine“, poručio je muftija.
Dodao je kako se u džamiji uči da imetak koji čovjek posjeduje pripada isključivo vlasniku, zato je nezakonito otuđivanje imovine ili uzimanje tuđeg, od pojedinca ili države zabranjeno i haram.
„Učimo da je porodica naše najvažnije okruženje koje nam daje sigurnost i smirenost u životu. Zato je ova džamija veliki hajrat. To su vrijednosti koje nam daju nadu za selamet na dunjaluku i spas na ahiretu“, kazao je muftija.
Ističući kako izgradnja džamije u muslimanskom životu predstavlja veliko dobro, te kako je to sunnet Muhammeda, a.s., koji muslimani u Bosni i Hercegovini snažno slijede i primjenjuju u svome životu, muftija je kazao kako je Ahi Evran Veli Kiršehir džamija postala „naše mubarek mjesto u kojem će se veličati Allah, dž.š., slijediti sunnet Muhammeda, a.s., učiti ezani, obavljati namazi i džuma-namaz, izgrađivati džemat i razvijati međusobni odnosi na temeljima istina dini-islama, snažiti ahlak i edeb u društvu“.
„Neka je mubarek olsun, blagoslovljena ‘mlada džuma’ svim dobrim ljudima Olova, vakifima i graditeljima. Vi ste nas učinili ponosnim i sretnim svojim predanim radom i ljubavlju koju ste ulagali u podizanju Božije kuće, koja je herojskom Olovu dala dimenziju, u ovom dijelu grada, koja mu je nedostojala. Svaka čaršija ima svoju džamiju, vi i vaša generacija jeste blagoslovljeni, izgradili ste džamiju koja će biti simbol Olova za sve buduće naraštaje. Molimo Allaha, dž.š., da nas podrži na Putu Istine, nagradi sve vakife, smiluje se šehidima, svima koji su preselili na ahiret oprosti grijehe, a nama živima podari radost života u dini-islamu“, poručio je na kraju muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.
(Vijesti.ba/MINA)