Gornja Tuzla je jedno od većih tuzlanskih naselja. Po popisu stanovništva iz 2013. godine, ovdje živi nešto više od 3.000 stanovnika. Ovo živopisno naselje poznato je po tome da ima pet džamija od kojih svaka ima svoje vjernike. Sve su u toku posljednjeg rata pretrpjele značajna oštećenja, a nakon rata i obnovljene.
Nekoliko džamija je izgrađeno u 15. stoljeću, a jedna od najstarijih je Hadži Iskenderova ili Čaršijska džamija. Nalazi se u centru naselja i ima dvije munare. Izgrađena je 1525. godine.
U spisima iz 18 stoljeća džamija se naziva i Atik džamija.
Međutim, u aktima iz 30-tih godina prošlog stoljeća evidentirana je kao Hadži Iskenderova džamija.
Hadži Bajazidova ili Potočka džamija je sagrađena oko 1540 godine. 1774. u vakufskim spisima u Ankari navodi se da je Hadži Bajazidov vakuf sa devet dana od godišnje proizvodnje slane vode finansirao rad Bajazidove džamije i njenog susjednog mekteba. Mekteb nije danas sačuvan.
Džamija je restaurirana prije nekoliko godina.
U Zagradačkoj mahali u Gornjoj Tuzli nalazi se džamija Alije Amaldara ili Zagradačka džamija. Alija Amaldar bio je zakupnik slanih bunara u kasabama u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Prije popisa 1548. godine osnovao je u Gornjoj Tuzli mahalu i u njoj sagradio ovu džamiju. Kako navodi Adem Handžić u svom djelu “Tuzla i njena okolina u XVI vijeku” u turskim popisnim defterima ova mahala je evidentirana kao druga mahala mesdžida Alije Amaldara.
Džamija je temeljito obnovljena 2009. godine.
Bali begova džamija ili bijela džamija izgrađena je 1533. godine, popravka je izvršena 1990. godine da bi 2005. godine bikla potpuno rekonstruisana. Restaurirani su i mnogobrojni stari nišani u haremu džamije.
Hadži Huseinova džamija je prva od pet džamija koju ugledate kada uđete u ovo naselje.
Ne zna se pouzdano kad je tačno sagrađena ova džamija ali ono što se zna je to da je sagrađena prije 1600 godine. Naime, u popisu stanovništva iz 1600. godine, današnja “Potrmahala” je evidentirana kao “Mahala časne Hadži Huseinove džamije”. Mahala i sama džamija se u narednom periodu, prema vakufskom arhivu u Ankari (1701-1774) često spominjala.
(Vijesti.ba)