Upotreba uglja dostigla je prošle godine rekordne nivoe širom svijeta, uprkos naporima da se pređe na čistu energiju, što ugrožava pokušaje svijeta da obuzda globalno zagrijavanje.
Udio uglja u proizvodnji električne energije opao je jer je obnovljiva energija zabilježila snažan rast. Međutim, opći porast potražnje za električnom energijom doveo je do toga da se ukupno koristi više uglja, prema godišnjem izvještaju “State of Climate Action” objavljenom u srijedu, piše The Guardian.
Izvještaj pokazuje na koji način bi se mogle izbjeći sve ozbiljnije posljedice klimatske krize. Zemlje zaostaju za ciljevima koje su postavile za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kojei i dalje rastu, iako sporije nego ranije.
– Nema sumnje da uglavnom radimo prave stvari. Jednostavno se ne krećemo dovoljno brzo. Jedan od najzabrinjavajućih nalaza iz našeg ocjenjivanja je da već peti izvještaj zaredom pokazuje da su napori za ukidanje uglja daleko od cilja – rekla je Clea Schumer, saradnica na istraživanju pri think tanku World Resources Institute, koji je vodio izradu izvještaja.
Ako svijet želi dostići neto nultu emisiju ugljika do 2050. godine, kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1.5°C iznad predindustrijskih nivoa, prema Pariškom klimatskom sporazumu, više sektora mora koristiti električnu energiju umjesto nafte, gasa ili drugih fosilnih goriva.
Ali to će funkcionirati samo ako se globalno snabdijevanje električnom energijom prebaci na niskougljičnu osnovu.
– Problem je što energetski sistem koji se oslanja na fosilna goriva ima ogromne lančane i indirektne posljedice. Poruka je kristalno jasna. Jednostavno nećemo ograničiti zagrijavanje na 1.5°C ako se upotreba uglja nastavi obarati rekorde – rekla je Schumer.
Iako većina vlada navodno teži ka postepenom smanjenju upotrebe uglja nakon obaveze iz 2021. godine, neke i dalje promoviraju najzagađujuće gorivo. Premijer Indije Narendra Modi proslavio je dostizanje proizvodnje više od milijardu tona uglja ove godine, dok je u SAD-u Donald Trump izrazio podršku uglju i drugim fosilnim gorivima.
Trumpovi pokušaji da zaustavi projekte obnovljive energije i ukine finansiranje i podsticaje za prelazak na niskougljične izvore energije još nisu rezultirali povećanjem emisije stakleničkih plinova. Međutim, izvještaj sugerira da će ti napori imati utjecaj u budućnosti, iako bi ga drugi, uključujući Kinu i EU, mogli ublažiti nastavkom podrške obnovljivim izvorima. Dobra vijest je da je proizvodnja obnovljive energije porasla, prema izvještaju, koji navodi da je solarna energija najbrže rastući izvor energije u historiji.
Ipak, to još nije dovoljno – godišnje stope rasta solarne i energije vjetra moraju se udvostručiti kako bi svijet postigao potrebna smanjenja emisije do kraja ove decenije.
Svijet se kreće presporo u poboljšanju energetske efikasnosti, posebno u smanjenju emisije ugljika nastale zagrijavanjem zgrada. Industrijske emisije također izazivaju zabrinutost – sektor čelika povećava svoju ugljičnu intenzivnost – količinu ugljika proizvedenu po jedinici proizvedenog čelika, uprkos naporima u nekim zemljama da pređu na metode s niskim emisijama. Elektrifikacija drumskog saobraćaja napreduje brže, više od jedne petine novih vozila prodatih prošle godine bilo je električno. U Kini, taj udio je bio bliži polovini.
Izvještaj je također upozorio na stanje svjetskih ugljičnih ponora – šuma, tresetišta, močvara, okeana i drugih prirodnih karakteristika koje skladište ugljik. Iako su zemlje više puta obećale da će zaštititi svoje šume, one se i dalje krče, iako sporijim tempom u nekim područjima. U 2024. godini, više od 8 miliona hektara šume trajno je izgubljeno. To je manje od gotovo 11 miliona hektara izgubljenih 2017. godine, ali više nego 7,8 miliona hektara izgubljenih 2021. godine. Svijet mora djelovati devet puta brže da zaustavi krčenje šuma nego što to vlade trenutno uspijevaju, pokazuje izvještaj.
Svjetski lideri i visoki zvaničnici sastat će se u Brazilu sljedećeg mjeseca na UN-ovom klimatskom samitu Cop30, kako bi raspravljali o tome kako svijet staviti na pravi put da ostane unutar 1.5°C globalnog zagrijavanja, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. Svaka vlada treba podnijeti detaljan nacionalni plan za smanjenje emisije. Ali već je jasno da ti planovi neće biti dovoljni, pa će ključno pitanje biti kako će zemlje reagirati.
(Vijesti.ba / FENA)