Direktor Internacionalnog Stockholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) Dan Smit naveo je da ukupni broj nuklearnih bojevih glava na globalnom nivou nastavlja da pada, budući da se oružje iz doba Hladnog rata postupno demontira.
Ipak, kako je dodao, i dalje se bilježi povećanje broja operativnih nuklearnih bojevih glava iz godine u godinu, prenosi redakcija RSE na engleskom jeziku.
“Čini se da će se taj trend nastaviti i vjerovatno ubrzati u nadolazećim godinama, što je vrlo zabrinjavajuće”, dodao je Smit.
Ranije tokom juna, Rusija i njen saveznik Bjelorusija pokrenule su drugu fazu vježbi razmještanja taktičkog nuklearnog oružja. Kremlj to radi, prema ocjenama analitičara, kako bi obeshrabrio Zapad od povećanja podrške Ukrajini.
Zasebno, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) je u svom izvještaju objavljenom 17. juna rekla da je devet nuklearnih sila potrošilo ukupno 91,4 milijarde dolara na svoje programe nuklearnog oružja u 2023.
ICAN je saopćio da brojke pokazuju porast od 10,7 milijardi dolara u globalnoj potrošnji na nuklearno oružje u 2023. u poređenju sa prethodnom godine. Pritom, Sjedinjene Američke Države čine 80 posto tog povećanja.
Udio SAD-a u ukupnoj potrošnji, 51,5 milijardi dolara, veći je od udjela svih ostalih nuklearnih sila zajedno. Sljedeći najveći potrošač bila je Kina s 11,8 milijardi dolara, rekao je ICAN, dok je Rusija sa 8,3 milijarde dolara na trećem mjestu.
U svom izvještaju SIPRI je procijenio da je oko 2.100 raspoređenih bojevih glava bilo u stanju visoke operativne pripravnosti na balističkim projektilima, kao i da gotovo sve pripadaju Rusiji ili Sjedinjenim Državama.
Međutim, vjeruje se i da Kina po prvi put ima određeni broj bojevih glava u visokoj operativnoj pripravnosti.
Rusija i SAD zajedno drže gotovo 90 posto nuklearnog oružja, saopćili su SIPRI-ja.
Čini se da su veličine njihovih vojnih zaliha ostale relativno stabilne u 2023. iako se procjenjuje da je Rusija sa operativnim snagama rasporedila oko 36 bojevih glava više nego u januaru 2023.
SIPRI je upozorio da je transparentnost u pogledu nuklearnih snaga opala u obje zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. kao i da su rasprave oko sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja dobile na važnosti.
Washngton je obustavio svoj bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti sa Rusijom, a prošle je godine Moskva objavila da obustavlja svoje učestvovanje u novom nuklearnom sporazumu START.
(Vijesti.ba/RSE)