Genjac je najprije kazala kako su zabilježena podrhtavanja tla na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali i oko 15-ak podrhtavanja nakon glavnog udara koji je iznosio 5,4 cijelih Richterove skale, a njegov intenzizet je bio 7 stepeni Merkalijeve skale. Potom se referirala na odstupanja u određivanju jačine zemljotresa.
“To je moguće u praksi, upravo zbog toga što se automatska registracija dešava u mnogim centrima – Evropski seizmološki centar skuplja informacije iz mnogih dijelova Evrope, iz mnogih seizmoloških centara, i baš zbog toga usrednjavaju tu vrijednost koju dobiju. Tako da, ukoliko neki od centara zabilježi drugačije, da kažemo automatski, onda se dolazi do tih odstupanja.”
“Tako da, svakako je uvijek bolje sačekati prije nego što se iznese neka preliminarna informacija i, konačna informacija kada seizmolozi manuelno obrade podatke je ona tačna.”
Kada je u pitanju informacija da se radi o “plitkom zemljotresu” Genjac-Zukić objašnjava kako seizmolozi tako definišu sve one koji se dese na dubini od 10 km.
“Plitki potresi su opasni iz razloga što se lakše osjete na raznim terenima, lakše prenose kroz zemlju i mogu izazvati materijalne štete jer su pri samoj površini. A, svakako da duboki potresi nisu česti na našem području, i, većina njih koja se desi u Bosni i Hercegovini su plitki potresi.”
Kaže i kako već bilježimo nove, tzv. propratne potrese.
“Većinom je u praksi da su slabijeg intenziteta od prvog zemljotresa, ali, vidjet ćemo kakav će biti nastavak.”
Podijelila je nekoliko korisnih savjeta kako se ponašati u situaciji kada dođe do zemljotresa:
– Ne stvarati bespotrebnu paniku
– Sačekati da završi prvi udar, te nakon toga napustiti objekat ako smo u mogućnosti
– Dok traje prvi udar, najbolje je stajati u nekoj sigurnoj zoni kako nas ne bi pogodili objekti u blizini
Napomenula je i kako, u praksi, ne ubije zemljotres, već gradnja.
“Uvijek je važno apelovati na pravilnu gradnju, a posljedica zemljotresa je u gradnji izražena.”
(Vijesti.ba)
IZVOR