Genetičko savjetovalište koje se već smatra medicinom 21. stoljeća, predstavlja personaliziranu medicinu, a genetičari se nerijetko nazivaju ‘lovcima na teška zdravstvena oboljenja’. Osnivačica i vlasnica prvog Genetičkog savjetovališta u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Genetika” Arnela Zorlak u razgovoru za Fenu je objasnila čime se bavi genetičko savjetovalište, kome je namijenjeno, ali je govorila i o razvoju genetike kao nauke u BiH.
Ona podvlači da ta vrsta savjetovališta unosi revoluciju u biomedicinske oblasti u Bosni i Hercegovini te se pojedinci kroz personalizovan pristup, genetičko savjetovanje i širok spektar genetičkih analiza, mogu pobliže informirati o svojoj genetskoj osnovi te u skladu s tim, odabrati ispravan način života, poboljšati njegov kvalitet te sebi osigurati što bolje zdravlje i kondiciju.
– Nakon povrataka u BiH odlučila sam da osnujem savjetovalište iz želje da uključim genetiku u bh. zdravstvo, jer je u evropskom i svjetskom zdravstvenom sistemu to već normalna procedura – istakla je Zorlak.
Nažalost, dodaje ona, postoji velika potreba za genetičkim savjetovalištem u BiH, jer veliki broj ljudi treba pomoć genetičara u liječenju mnogih bolesti.
Objašnjavajući šta je genetičko savjetovalište, Zorlak tvrdi da, pored mnogih definicija, općeprihvaćena i vjerovatno najpoznatija definicija glasi da je genetsko savjetovanje proces komunikacije koji se bavi problemima ljudi vezanim za pojavu ili rizik pojave genetičkih poremećaja u porodici.
Taj proces je pokušaj jedne ili više posebno obučenih osoba da pomognu pojedincu ili porodici da shvati medicinske činjenice, uključujući i dijagnozu, vjerovatni tok bolesti i mogućnost liječenja, da razumije način na koji nasljedstvo utječe na razvoj bolesti, kao i rizik ponovnog javljanja kod određene osobe u porodici ili da shvati sve mogućnosti koje su mu na raspolaganju s obzirom na prisutan rizik.
Zorlak ističe da genetičko savjetovalište pokušava da iskoristi genetičku informaciju na osmišljen način koji će promicati zdravlje, smanjiti psihološki stres i povećati osobnu kontrolu, zatim da izabere način djelovanja koji mu se čini primjerenim s obzirom na rizik, porodične planove, etička stajališta te da djeluje u skladu s vlastitom odlukom, kao i da se što bolje prilagodi bolesti koja je zahvatila porodicu i riziku ponavljanja koji bolest sa sobom nosi.
– Ako je osoba već nosilac neke mutacije, mi otkrivamo šta ta mutacija može da prouzrokuje, na koji način se klinička slika može prikazati i koje oboljenje se može razviti – pojasnila je Zorlak.
Kao primjer izdvojila je karcinom dojke.
– Ako su nam tetka, nana i sestra bolovale od karcinoma dojke, onda genetičar može da izračuna vjerovatnoću ili rizikofaktor razvoja karcinoma kod osobe koju savjetujemo – kazala je.
Naredni korak je izlaganje opcija, odnosno da se napravi plan pregleda i tretmana.
– Svaka mutacija na genu daje jednu vrstu fenotipa, odnosno načina ispoljavanja, na osnovu čega možemo ustanoviti kako postupati dalje u liječenju, u slučaju da je već došlo do oboljenja ili učestalosti pregleda ukoliko nije – naglasila je.