Medicinskih potrepština ima malo, a desetine hiljada ljudi je povrijeđeno u 22-mjesečnom ratu, dok se brojni drugi osjećaju slabo usred pothranjenosti, tako da će visoki nivoi bakterija otpornih na lijekove značiti duže i ozbiljnije bolesti, brži prijenos zaraznih bolesti i više smrtnih slučajeva, rekli su stručnjaci.
Nalazi objavljeni u utorak, u recenziranom istraživačkom komentaru u časopisu Lancet Infectious Diseases, prvi su od početka sukoba u oktobru 2023. koji sugeriraju prevalenciju bakterija otpornih na više lijekova u Gazi.
– Ovo će značiti duže i ozbiljnije bolesti i visok rizik od prijenosa na druge. To znači povećan rizik od smrti od zaista uobičajenih infekcija. To znači i više amputacija. To je užasna slika – rekla je Krystel Moussally, savjetnica za epidemiologiju u organizaciji Médecins Sans Frontières i koautorica studija o bakterijama otpornih na lijekove u Gazi i drugim konfliktnim zonama na Bliskom istoku.
Studija se zasniva na više od 1.300 uzoraka iz bolnice al-Ahli, gdje se nalazi jedna od rijetkih mikrobioloških laboratorija koje još uvijek funkcioniraju u Gazi. Dvije trećine uzoraka, uzetih od pacijenata tokom perioda od 10 mjeseci prošle godine, pokazale su prisustvo bakterija otpornih na više lijekova.
Bilal Irfan, jedan od autora studije, opisao je rezultate kao “posebno alarmantne”.
– Ne znamo čak ni prave razmjere zbog uništenja gotovo svih laboratorija i ubistva velikog broja medicinskog osoblja, tako da je izuzetno važno dobiti čak i mali uvid u ono što se dešava u Gazi – rekao je Irfan, bioetičar koji provodi istraživanja u bolnici Brigham and Women's na Harvardu i Univerzitetu Michigan.
Gaza decenijama pati od visokog nivoa bakterija otpornih na više lijekova kao posljedice ponovljenih sukoba i izraelske blokade od 2007. godine, kada je Hamas preuzeo kontrolu.
Ali trenutni kontekst je bio bez presedana, rekli su stručnjaci. Ne samo da je zdravstveni sistem Gaze desetkovan, već su uništeni i sanitarni sistemi, odlaganje smeća i čvrstog otpada je gotovo zaustavljeno, a glad je raširena među 2,3 miliona stanovnika, što mnoge čini osjetljivim na infekcije, piše The Guardian.
U utorak je Svjetska zdravstvena organizacija saopćila da bi Izrael trebao dozvoliti skladištenje medicinskih potrepština kako bi se moglo nositi s “katastrofalnom” zdravstvenom situacijom u Gazi.
– Želimo se opskrbiti, a svi čujemo da je dozvoljen ulazak veće količine humanitarne pomoći – pa, to se još ne dešava, ili se dešava previše sporim tempom – rekao je Rik Peeperkorn, predstavnik SZO na palestinskim teritorijama.
Govoreći iz Jerusalema, Peeperkorn je kazao da je Gaza ostala bez više od polovine lijekova i da je SZO uspjela uvesti manje zaliha nego što je željela “zbog kompliciranih procedura” i proizvoda kojima je “još uvijek zabranjen” ulaz.
On je dodao da samo 50 posto bolnica i 38 posto centara primarne zdravstvene zaštite funkcionira, i to samo djelimično. Popunjenost kreveta dostigla je 240 posto kapaciteta u bolnici Al-Shifa i 300 posto u bolnici Al-Ahli, obje u sjevernoj Gazi.
(Vijesti.ba/FENA)