Nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu na izborima u ovom mjesecu, na kojima je ljevica neočekivano bila prva, ispred centrista predsjednika Emmanuela Macrona i krajnje desnice Marine Le Pen.
Biranje predsjednika parlamenta u donjem domu obično je formalnost. Ovaj put bilo je, međutim, veoma drugačije.
S oslabljenim Macronom i neizvjesnošću oko toga ko će formirati narednu vladu i koliko bi ona mogla biti efikasna u podijeljenom parlamentu, ključno će biti ko upravlja skupštinom.
Ljevičarski savez Novog narodnog fronta (NFP), na brzinu okupljen prije prijevremenih izbora, želi upravljati vladom, ali se o tada žestoko bori oko toga koga predložiti za premijera.
Nada se da bi njegov kandidat za šefa parlamenta, veteranski komunistički poslanik omiljen među stranačkim taborima, mogao biti izabran. To bi moglo biti podsticaj njegovim izgledima za formiranje vlade, pokazujući da savez može imati većinu u skupštini.
Izbor Chassaignea pokazao bi “slobodu i nezavisnost parlamenta od izvršne vlasti”, kazao je za Reuters Benjamin Lucas, zastupnik Zelenih iz skupine NFP.
Ishod je, međutim, daleko od sigurnog. Macronov tabor mogao bi postići dogovor s konzervativcima kako bi pokušali ponovno izabrati šefa parlamenta u odlasku, Yaëla Braun-Piveta, koji pripada Macronovoj gtupaciji Zajedno.
Oni se zauzvrat nadaju da bi to stavilo glavne stranke u jaču poziciju za sklapanje saveza kako bi formirali vladu koja bi mogla uključivati neke iz NFP, ali isključiti tvrdo ljevičarsku Nepokorenu. Francusku.
Krajnje desničarski Nacionalni skup (RN), iako se pomalo nada da će dobiti ulogu predsjednika parlamenta, natječe se za druge ključne uloge u skupštini, uključujući predsjedanje moćnim finansijskim odborom.
Ostali kandidati za predsjednika parlamenta su centrista Charles de Courson – koji ne pripada Macronovoj stranci – i Sébastien Chenu iz RN.
Glasanje će se odvijati u tri kruga s početkom u 15 sati, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / Fena)