Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, rekao je da iza akademika Jahića ostaje praznina koja će se teško nadoknaditi.
Komemoracija akademiku Dževadu Jahiću pic.twitter.com/yRwBD1acPn
— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) April 24, 2024
– Iz prostog razloga jer je jedan od najvećih, najznačajniji, najsveobuhvatniji, najkompleksniji projekata ostao nezavršen, to jeste više tomni Rječnik bosanskog jezika. Imao sam čast da budem dio tima koji je zadnjih desetak godina pomagao u tom radu. I sada moramo vidjeti hoće li se skupiti snage da se završi taj projekata koji se jednom radi u historiji jedne zemlje i jednog naroda, rekao je Zlatar.
– Dževad Jahić je argumentima tumačio jezik, podastrio bogatstvo bosanskog jezika, pripremio za generacije koje stasavaju da upoznaju kolika je to ljepota, ostavio ogromno djelo, zalagao se za afirmaciju i bosanskoj jezika i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, poručila je Hasnija Muratagić, lingvistica i pisac.
Profesorica Lejla Nakaš sa Filozofskog fakulteta je rekla da je Jahić iza sebe ostavio veliko djelo, te da je riječnik djelo po kojem je postao poznat i izvan naučnih krugova.
– Sigurno je to djelo koje je osiguralo njegovo trajno prisustvo među budućim generacijama filologa – navela je Nakaš.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić je rekao da je akademik Jahić bio temeljna ličnost savremene lingvističke bosnistike i da je njegov naučni opus izuzetno složen i obiman.
– Riječ je o kolosalnoj ličnosti koju karakterizira odstajanje od često formalističkih i vrlo sterilnih lingvističkih istraživanja i usmjeravanje na jezičku bit. On je bio tragalac za bitima bosanskog jezika i to je perspektiva iz koje je motrio sebe i svijet oko sebe i razumijevao ono što je bosanska, ne samo jezička već uopće kulturna, društvena, pa i povijesna zbilja – izjavio je Kodrić.
Dženaza akademiku Dževadu Jahiću klanjat će se danas u Begovoj džamiji u 13:00 sati, a ukop će se obaviti u 17:00 sati u Prači.
Dževad Jahić je rođen 15. augusta 1948 godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom “Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja” odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne” odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radi od 1975. Godine 1983. biran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika.
Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.
Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa). Član je Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Osim naučnog, bavio se i književnim radom i objavio je više zbirki pjesama.
(Vijesti.ba)