Pomoć Zapada Ukrajini pala je za gotovo 90 posto u odnosu na 2022. godinu, čak i prije nego što su SAD i EU odlučili da zasad neće odobriti nova sredstva, izračunao je Institut za svjetsku privredu Kiel.
Pobjeda Rusije sve je vjerojatniji scenarij, piše analitičar Financial Timesa. Navodi pet, kako kaže, groznih scenarija u slučaju Putinove pobjede:
1. Rusija nad Ukrajincima provodi strašnu pobjedničku pravdu.
To je upravo ono što su Rusi već učinili u Ukrajini: masovna pogubljenja, kastracije, silovanja, mučenja i otmice djece. Sjetite se ruskih popisa ukrajinskih javnih osoba koje su bile “uklonjene” prije invazije. Gerilski napadi ukrajinskih partizana potaknuli bi nove ruske odmazde. Još milioni Ukrajinaca pobjegli bi na Zapad, ovaj put zauvijek, prenosi Index.hr.
2. Na zapadu Ukrajine formirala bi se slobodna država
Mogla bi postati članicom EU. Ali i takva Ukrajina mogla bi očekivati ponovljene ruske napade, bez obzira na to koji su “ugovori” potpisani. Rusija je opetovano kršila Minske sporazume nakon 2014, piše bivši britanski diplomat Peter Ricketts.
3. Putin bi kontrolirao blizu četvrtine svjetskog izvoza pšenice.
4. Putinov uspjeh ohrabrio bi zemlje zainteresirane za invaziju na susjede.
Kao što su Kina, Venezuela i Azerbajdžan. A ohrabrio bi i samu Rusiju za još veće operacije.
– Svaki put kad Rusi misle da su pobijedili u sukobu pod Putinom – Gruzija 2008., Ukrajina 2014., Sirija 2015. – nauče nešto o nama… postaju previše uvjereni u svoje sposobnosti i za nekoliko godina pokušavaju veće i hrabrije operacije, kaže Dara Massicot iz Zaklade za međunarodni mir Carnegie.
Moguće stvaranje ukrajinske vojske u egzilu, koja izvodi napade iz evropskih zemalja, dodatno bi potaknula ruske napade na ta mjesta. Putin je već izgradio ratnu ekonomiju. Njegovo stanovništvo pokazalo je da će tolerirati čak i veliki rat. Zašto onda ne bi krenuo i na druge susjede?
5. Diskreditirani NATO suočio bi se s najvećim testom.
NATO i EU su vjerojatno najjači preostali multinacionalni savezi u današnjem svijetu. Putin nastoji dokazati da ih može slomiti.
Kad bi Putin napao Baltik, NATO bi vjerojatno poslao trupe. Ali koliko dugo bi takva situacija trajala? Nakon što bi poginulo nekoliko stotina zapadnih vojnika, krajnje desničarske stranke zahtijevale bi “mir”, što znači neprovedive mirovne ugovore s Putinom. Zapadne zemlje mogle bi se povući, tvrdeći da su ispunile svoju obvezu prema članku 5. NATO sporazuma da se trebaju boriti za saveznika. Nitko ne bi želio eskalirati u nuklearni rat.
Ali članak 5. nije svetinja. Ostali međunarodni sporazumi, od UN-ove Konvencije protiv mučenja do pravila EU o proračunskom deficitu, rutinski se krše.
Financial Times na kraju zaključuje da ipak postoji način da se ovi scenariji izbjegnu – a to je nastavak pružanja pomoći Ukrajini. Evropljani bi mogli pomoći Ukrajini da se odupre Putinu, piše Financial Time.
Morali bi brzo izgraditi industriju oružja, ali napor koji bi za to bio potreban bio bi malen u usporedbi s ruskim. Također bi trebali nadomjestiti američku pomoć Ukrajini – 71.4 milijarde eura u prvi 21 mjesec rata, prema Institutu Kiel, ili 40.8 milijardi eura na godišnjoj osnovi.
(Vijesti.ba)