Radi se o monografiji koja obrađuje problem nasilja nad ženama u bh. historiji, kao i odnos društva prema navedenom fenomenu od antičkog perioda do savremenog doba.
Nastala je kao rezultat interdisciplinarne suradnje tima sastavljenog od historičara i historičarki sociologije, pravnika i historičarki književnosti, a zeničkim su studentima i profesorima o knjizi govorili sami autori i autorice: prof dr. Fahd Kasumović, prof. dr. Mirza Džananović, prof. dr. Amila Kasumović, doc. dr. Dženan Dautović i dr. Minela Radušić.
-Željeli smo da damo akademski doprinos u popunjavanju jedne ogromne praznine u historiografiji, da napravimo nešto što nema ni u regionalnoj historiografiji i da time napravimo jedan iskorak.
S druge strane, imali smo i određeni društveni cilj da na osnovu ove monografije, kasnije, počnemo praviti radionice, javna predavanja i da pozovemo ljude na dijalog te da, umjesto “guranja pod tepih”, zapravo, dođemo u situaciju da vodimo otvoreni dijalog o ovom važnom fenomenu – kazao je Kasumović.
Cilj je, dodao je, da se shvati zahvaljujući čemu i kakvim obrascima ovaj fenomen opstaje. U svojim su tekstovima, kaže, obradili period dug “oko 2.000 godina”.
– Ono što smo utvrdili, u tom periodu, nasilje nad ženama nije vezano za jednu skupinu, grupu ili jedan teritorij. Ne odnosi se samo na jednu vjersku grupu.
Nasilje nad ženama je transnacionalno, transvjersko, transteritorijalno i transsocijalno. Ugrožava žene različitih starosnih kategorija i različitih socijalnih pripadnosti.
Zbog toga je pisanje i voditi dijalog o nasilju, interes svih nas – kazao je Kasumović i napomenuo da je bh. društvo opterećeno nacionalnim problemima, ali da bi borba protiv nasilja nad ženama mogla biti kohezioni faktor za bh. društvo.
Svaka treća žena, starosti preko 15 godina, podvlači, bila je žrtvom nekog oblika nasilja te bi govor, pisanje i ulazak u obrazovni sistem ovog problema trebalo biti zadatak svih.
Jedna od autorica, profesorica Amila Kasumović, istakla je kako se radi o projektu za kompletno društvo, jer su se “vodili rodno senzitivnim politikama”.
-To podrazumjeva da jednako targetiramo i muški i ženski dio javnosti, publike… Ono što bih ja posebno izdvojila, što je nama, nekako, i cilj projekta, jeste da utičemo na mlade ljude.
Na generacije koja dolaze i kako bi se kod njih razvila svijest da bilo koji oblik nasilja nije prihvatljiv, pogotovo rodno utemeljeno nasilje.
Na žalost, kao što vidimo u zadnje vrijeme u medijima, nasilje dosta pogađa žene, ali i djevojke i djevojčice – kazala je Amila Kasumović, koja je za cilj postavila i potpuno eliminiranje nasilja.
Za ostvarenje takvog cilja, naglasila je, potrebni su žar, energija i vjera pojedinaca te prisustvo u javnom prostoru i promocija zagovaračkih procesa.
Dekanesa ovog zeničkog fakulteta vanredni prof. dr. Alica Arnaut, koja je pozdravila goste, istakla je kako su teme nasilja nad ženama u kontinuitetu prisutne na raznim stručnim skupovima koje organiziraju te na koje pozivaju stručnjake iz drugih bh. sredina pa i iz inostranstva.
(Vijesti.ba / FENA)