Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, politički sistem Bosne i Hercegovine zasnovan na dejtonskom ustavnom okviru ostaje najveća prepreka demokratskom razvoju društva i države, ocijenio je u razgovoru za Fenu profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Šaćir Filandra.
On naglašava da ustavna rješenja iz Dejtona nisu bila zamišljena kao politički iskorak, već kao realpolitički kompromis čiji je jedini cilj bio zaustavljanje rata.
– Naš politički sistem ključna je prepreka demokratskom razvoju društva i države. Još značajnije, on onemogućava razvoj bosanskohercegovačke političke zajednice budući da su ustavna rješenja realpolitički zasnovana na mirovnom rješenju, koje je tada bilo prioritet. Ratne energije i ideologije političkim sistemom nisu eliminirane već su samo pretočene u pravnu normu. Dakle, ustavni okvir nije donio platformu za nove politike, on nije bio politički iskorak u odnosu na zatečeno stanje, već samo uspješno smirivanje vojnih sukoba – kazao je Filandra.
Govoreći o činjenici da ustavni okvir ostaje gotovo nepromijenjen tri decenije, Filandra ističe da je to posljedica izostanka radikalnog reza s ratnim akterima.
– Kako je ustavno rješenje podržavalo zatečeno stanje, kako nisu eliminirane političke snage koje su bile sukobljene u ratu, a to se iz međunarodne zajednice moglo učiniti zabranom određenih političkih subjekata, tako nismo dobili prostor za nastanak novih političkih ideja. I ideje i akteri koji su bili sudionici rata su preživjeli, tako da se od tih snaga nije moglo očekivati više. Izostanak radikalnog reza s ratnim stanjem i akterima, što su mogli i trebali učiniti međunarodni faktori u tom trenutku, stvorio je današnju situaciju. Kolokvijalno govoreći, rat protiv Bosne i Hercegovine nije bio i istovremena revolucija za novu Bosnu i Hercegovinu – naglasio je.
Profesor Filandra ukazuje na niz slabosti dejtonskog političkog sistema koje proizvode demokratski deficit.
– Niz slabosti i nedorečenosti dejtonskog političkog sistema je nenabrojiv. Istovremeno, ne možemo se sve vrijeme kriti iza loših dejtonskih rješenja, a to poslovično činimo. Unutar bosanskohercegovačkih državnih i društvenih aktera još nema dovoljno političke volje, znanja i hrabrosti da se iskorači u nova rješenja. A to smo mogli i morali činiti. To zavisi samo od nas. Politički, društveno i ekonomski, decenijama stagniramo. Naš politički konzervativizam i društveni konformizam održava ovakvo loše stanje. Nismo spremni na nove ideje i rješenja, nemamo energije za reforme, političke inovacije, okovani smo nacionalizmom i taj nacionalizam smatram ključnim problemom – rekao je.
Posebno se osvrnuo na etnički princip organizacije vlasti, koji vidi kao najveću prepreku razvoju građanske demokratije. Filandra smatra da je odnos između etničkog, posebnog i političkog, općeg načela suština, bosanskohercegovačkog političkog čvora.
– Svaka naša generacija u posljednja dva stoljeća s ovim pitanjem se susretala. Uskladiti individualna, građanska i grupna, etnokulturna prava na način da se poštuju obje razine identiteta zadatak je svih društvenih aktera. Naći mjeru za ovaj odnos je moguće, slične probleme ima većina savremenih društava, nismo mi nikakav poseban slučaj po ovom pitanju. Nama u osnovi nedostaje istinske legitimacije države, još mnogi politički akteri ne pristaju na činjenicu državnog subjektiviteta BiH, mada to neće javno priznati, te sve rade na njenoj disfunkcionalnosti, sve do konačne razgradnje. To je suštinski naš problem – istaknuo je.
Filandra je detaljno opisao kako se demokratski deficit manifestira u svakodnevnom političkom životu. Prema njegovim riječima, demokratija je “krhka biljka”, koja se stalno mora čuvati i njegovati te da kulture bogatije od BiH znaju potonuti iz demokratije u autoritarna stanja.
– Mi nemamo demokratsku tradiciju i trebat će mnogo vremena za zasnivanje demokratskih instituta u svim oblastima življenja. U ocjenama moramo biti realni. Sada smo na razini proceduralne demokratije, a ispod te demokratske “korektnosti” caruje nepotizam, plemenska i krvna praksa, nejednakost svake vrste, zloupotreba vlasti, sveopća diskriminacija drugoga, sataniziranje neprijatelja, korupcija, tenderska privreda i čitav niz anomalija koje proceduralno korektno “pokrivamo” papirima. Ali i ovo je napredak u odnosu na autoritarna i ideološki totalitarna društva – rekao je.
Dodao je da se o stvarnoj demokratiji teško može govoriti u zemlji u kojoj značajan broj građana nema jednaka politička prava. On smatra da je demokratija vječito nedovršen proces, te da se obim prava i mogućnosti u egalitarnoj i liberalnoj ravni u svakom društvu, može i treba uvećavati.
– Mi smo formalno demokratsko društvo, naše se državne institucije demokratski uspostavljaju, i ništa bitno više od toga. Nema odgovornosti, nema polaganja računa, nema jednakosti u šansama i prilikama. Ovo je naš dosegnuti stupanj demokratskog razvoja. Jeste minimalan, ali je dovoljna osnova za unaprijeđenje svih demokratskih procesa i ja bez obzira na sve vjerujem u zakonitost političkog razvoja u tom pravcu. Bosanskohercegovačko društvo je znatno pluralizirano i nema povratka nazad – kazao je.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Filandra je podsjetio da se BiH predugo oslanja na vanjske faktore i da je međunarodna zajednica, na samom kraju rata, morala napraviti radikalan rez s prethodnim stanjem, ali da nije.
– Nakon propasti tzv. aprilskog paketa ustavnih promjena prije skoro dvije decenije faktički smo izašli iz fokusa velikih svjetskih igrača, a što je nekada i dobro. U globaliziranom svijetu gdje je sve međuuslovljeno nemoguća je izolacionistička pozicija, niti je zagovaram, ali na kraju ćemo našu kuću sami morati srediti, zato što je ipak naša – poručio je.
Kao minimalne ustavne promjene koje bi BiH pomakle iz “dejtonske zamke” ka funkcionalnoj demokratiji, Filandra predlaže ukidanje tročlanog Predsjedništva BiH i uvođenje funkcije predsjednika države, kao i ukidanje mehanizma koordinacije i sličnih prepreka na putu evropskih integracija.
Na pitanje imaju li domaće političke elite kapacitet i volju da provedu reforme, Filandra je kategoričan da nemaju.
– Nije nam ipak jasno da nije jednostavno uspostaviti, obrazovati i demokratski profilirati odgovorne, stručne i politički moderne političke elite. To je malo duži kulturni proces neprestanog učenja i pregovaranja. Stalno smo u izborima, mijenjamo aktere, bar u Federaciji BiH, ali pomaka nema – kazao je te dodao kako ostaje apsolutni optimista glede budućnosti Bosne i Hercegovine.
– Njen politički sistem je složen, uvijek će takav i biti, jer je to vrlo složeno i pluralno društvo u kome će sklad grupnih i individualnih prava u budućnosti biti na višoj razini civilizacijskih rješenja. A ta rješenja su danas, u uređenom dijelu svijeta kome na sreću pripadamo takva, da se grupna etnokulturna prava poštuju i uvažavaju, ali da individualna imaju supremaciju – zaključio je Filandra.
(Vijesti.ba / FENA)