Milorad Dodik je najdugovječniji politički lider na Balkanu, koji je iz različitih funkcija od sredine 1990-ih bio najutjecajniji predstavnik srpskog naroda u BiH. Srbi čine oko trećinu od 3,5 miliona stanovnika BiH, dok u entitetu RS čine više od 80 posto stanovništva. U tom entitetu, koji obuhvata gotovo polovinu teritorije BiH, generacije su odrasle poznajući samo Dodika kao dominantnu političku figuru.
Prekretnicu je donio sukob s Christianom Schmidtom, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH. U julu 2023. Schmidt je, koristeći bonske ovlasti, uveo odredbu prema kojoj se nepoštivanje njegovih odluka kažnjava zatvorskom kaznom do pet godina, bez mogućnosti žalbe. Na osnovu toga, državne institucije u Sarajevu optužile su Dodika zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka. U februaru ove godine osuđen je u prvostepenom postupku, a početkom augusta pravosnažno na godinu dana zatvora, jer je, između ostalog, inicirao zakon kojim bi Ustavni sud BiH izgubio nadležnost u RS-u. Schmidt je taj zakon poništio, no Dodik ga je ignorisao, navodi FAZ.
Zatvorsku kaznu je izbjegao plaćanjem novčane globe od 19.000 eura, ali nije mogao izbjeći zabranu obnašanja javnih funkcija u trajanju od šest godina. Na osnovu presude, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je funkciju predsjednika Rs-a. Dodik odbija to prihvatiti, a domaće policijske snage ga do sada nisu uhapsile uprkos raspisanoj potjernici. U aprilu je bez problema otputovao u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, a potom se vratio u Banju Luku. Vlasti u Sarajevu procjenjuju da je okružen naoružanom pratnjom, pa bi pokušaj hapšenja mogao izazvati sukobe.
Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata odlučila je da 25. oktobra organizuje referendum u RS-u, na kojem bi građani odlučivali o prihvatanju njegove smjene. Planiran je i drugi referendum o eventualnom otcjepljenju RS-a od BiH. Ustavni sud BiH i Schmidt vjerovatno će takve referendume proglasiti neustavnim, no Dodik je u prošlosti često najavljivao referendume pa ih odgađao. Ovaj put, prema FAZ-u, riječ je o njegovoj političkoj sudbini.
Pravna procedura nalaže da bi Dodik morao odstupiti, a parlament RS-a imenovati vršioca dužnosti predsjednika do izbora bez njegovog učešća u roku od 90 dana. On to odbija, a očekivana podrška iz kruga Donalda Trumpa nije stigla. Dodik je trošio sredstva Rs-a na američke lobiste, dovodio bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudyja Giulianija u Banju Luku, te se nedavno u Crnoj Gori sastao s Richardom Grenellom, Trumpovim izaslanikom. Međutim, američke sankcije iz vremena predsjednika Joea Bidena ostale su na snazi, a državni sekretar Marco Rubio u martu ga je javno optužio za podrivanje institucija i destabilizaciju BiH.
Ako ostane bez podrške iz SAD-a, Dodiku bi, prema procjenama lista, jedina opcija mogao biti politički azil u Mađarskoj kod premijera Viktora Orbána, koji je 2018. pružio utočište bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom.
Christian Schmidt je u razgovoru za Deutschlandfunk izrazio uvjerenje da će Dodik izgubiti, navodeći da opozicija u Rs-u ne dijeli njegova stajališta. Ipak, lider opozicije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, također se usprotivio novim izborima, poručivši da promjene trebaju biti volja naroda, a ne sudska odluka.
FAZ zaključuje da, uprkos kritikama na Dodikov račun, činjenica ostaje da se u BiH sučeljava demokratski izabran političar i strani dužnosnik bez ikakvog demokratskog legitimiteta, što Dodik namjerava koristiti u eventualnom obraćanju Evropskom sudu za ljudska prava.
(Vijesti.ba)